Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Večeras predstavljanje Matasovićeve ‘Lingvističke povijesti Europe’

ranko_matasovic_lingvisticka_povijest_europe_matica_hrvatskaOgranak Matice hrvatske u Križevcima i Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije u Križevcima pozivaju večeras na predstavljanje knjige “Lingvistička povijest Europe” Ranka Matasovića, koje će se održati u Multimedijskom kulturnom centru Gradske knjižnice “Franjo Marković” s početkom u 19 sati. Na predstavljanju će govoriti sam autor, akademik Ranko Matasović, redoviti sveučilišni profesor na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, lingvist i indoeuropeist te glavna urednica izdanja Romana Horvat.

Akademik Matasović rođen je 14. svibnja 1968. u Zagrebu. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i filozofiju. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1995. s tezom o rekonstrukciji teksta u indoeuropeistici. Godine 1996. postao je docentom, 2000. izvanrednim profesorom, a 2004. redovitim profesorom na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz poredbene gramatike indoeuropskih jezika, keltistike i jezične tipologije. Od 1996. predstojnik je Katedre za poredbenu indoeuropsku lingvistiku na spomenutom odsjeku.

Stručno se usavršavao na sveučilištima u Beču (1993) i Oxfordu (1995). Bio je stipendist Fulbrightove zaklade za postdoktorski studij na Sveučilištu Wisconsin (Madison, SAD) 1997/1998., a koristio je i stipendiju zaklade Alexander von Humboldt 2002/2003. na Sveučilištu u Bonnu. Bio je pročelnik Odsjeka za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (1998-2000), jedan od osnivača i suvoditelja Interdisciplinarnoga Sveučilišnog Poslijediplomskog studija »Jezična komunikacija i kognitivna neuroznanost« na Sveučilištu u Zagrebu, te predstojnik Odjela za jezik i jezikoslovlje Matice hrvatske (2002-2004). Kao pozvani predavač držao je predavanja na sveučilištima i lingvističkim institutima u Madisonu, Santa Barbari, Beču, Bonnu, Konstanzu, Berlinu, Leipzigu, Leidenu, Helsinkiju, Ljubljani, Sarajevu, Osijeku i Zadru.

Član je Kluba hrvatskih humboldtovaca, Kluba hrvatskih fulbrightovaca, organizacije “The Philological Society” (London) i međunarodnoga udruženja indoeuropeista “Indogermanische Gesellschaft”. Urednik je za filologiju i lingvistiku u Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«. Voditelj je znanstvenoga projekta »Hrvatski jezik u poredbenoj perspektivi«. Od 2004. sudjeluje u projektu izrade indoeuropskoga etimološkog rječnika Sveučilišta u Leidenu. Dobitnik je nagrade HAZU (2002) za trajan doprinos znanosti na području filologije, a izabran je i za člana suradnika HAZU (2006).

Objavio je sljedeće knjige: Harfa sa sjevera. Iz irske književnosti, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 1995., A Theory of Textual Reconstruction in Indo-European Linguistics, Peter Lang Verlag, Frankfurt a/M & New York 1996., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 1997., Kultura i književnost Hetita, Matica hrvatska, Zagreb 2000., Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb 2001., Kamen kraljeva. Srednjovjekovne irske sage, Ex libris, Zagreb 2004., Gender in Indo-European, Universitätsverlag Winter, Heidelberg 2004. i Jezična raznolikost svijeta, Algoritam, Zagreb 2005., Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb 2008., Etymological Dictionary of Proto-Celtic, Brill, Leiden 2009., Narti. Mitovi i legende s Kavkaza, Matica hrvatska, Zagreb 2010., Slavic Nominal Word-Formation (Universitätsverlag Winter, Heidelberg 2014., Lingvistička povijest Europe, Matica hrvatska, Zagreb 2016.

Suurednik je četiriju međunarodnih znanstvenih zbornika i (s Ljiljanom Jojić) glavni urednik Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika  (Zagreb 2001). Objavio je i stotinjak znanstvenih radova u Hrvatskoj i u inozemstvu, te prijevode s latinskoga, grčkoga, litavskoga, hetitskoga, staroirskoga, novoirskoga, velškoga, ruskoga, kabardinskog i engleskog jezika.