Već prije pola tisućljeća obrtnici su u Križevcima bili organizirani, branili svoje interese i bili okosnica gospodarstva i u tadašnjim hrvatskim okvirima. Do toga je podatka, istražujući povijest obrtništva u Hrvatskoj, došao kustos Gradskoga muzeja Križevci, Ozren Blagec, otkrivši i neke neobičnosti.
– Točno 10. veljače 1510. od ugarskog vicekralja Emerika Perena križevački bravari i ostrugari u Budimu su primili povelju što dokazuje položaj njihova ceha. Ako su u to vrijeme, u hladnoj veljači, na poziv kralja potegli do tamo, govori da su bili moćni. Taj se dokument vjerojatno čuva u Državnom arhivu u Zagrebu, i po tome su Križevci bili prvi grad, nakon tri ceha u Zagrebu na Gradecu, s organizacijom obrtnika – napominje Blagec. Usto, ističe i povijesnu zanimljivost, kako su ovu križevačku povelju “kopirali” zagrebački bravari 1521.
– Da sve bude čudnije, 1646. su Križevčani prepisali navode iz te zagrebačke povelje, koja je već bila na neki način “prijepis” izvorne iz 1510. i original te povelje iz 1646. čuvamo u Muzeju. Pisana je latinskim na pergameni a daje opis cehovskih pravila bavara, mačara, kovača, zlatara i drugih – kaže Blagec. I dok je prošlost obrta, sudeći po tim spisima, u Prigorju bila bogata, to baš ne vrijedi za sadašnjost, koja govori da mali gospodarstvenici “ničice” padaju pokošeni krizom, a pogotovo bravari, koji su već gotovo izumrli.
Komentari su zatvoreni.