BAŠTINA Ministarstvo kulture i Križevci opremili grkokatoličku knjižnicu
KRIŽEVCI – Izložbom "Inkunabule i knjige iz XVI. stoljeća" na Dan grada Križevca otvara se u grkokatoličkoj biskupiji dosad široj javnosti manje poznata spomen-knjižnica. U njoj se čuva čak 10.667 svezaka rijetkih rukom pisanih knjiga, tri inkunabule stare šest stoljeća, 68 knjiga iz 16. stoljeća, višejezični leksikoni, rječnici i zemljopisne karte.
Bazilijanke čuvarice
Od 1801. godine sjedište grkokatoličke biskupije je u Križevcima u dotadašnjoj franjevačkoj crkvi i samostanu, koji su preuređeni u katedralu i biskupski dvor s knjižnicom i biskupskom arhivom.
Biskup Janko Šimrak prvi je sistematizirao knjige i podijelio ih u 16 stručnih skupina, od crkvenih i filozofskih, do povijesnih, političkih, enciklopedija i leksikona.
|
No, otkako od 1961. biskup više ne stoluje u Križevcima, knjižnicu su spasile i sačuvale od propadanja i nepoželjnih bibliofila časne sestre Bazilijanke, čuvarice biskupskoga dvora.
One su proteklih sedam godina intenzivno uređivale knjižnicu i osigurale prostorije od mogućih provalnika.
Treba im knjižničar
Viceprovincijalka samostana Svetog Bazilija, časna sestra Zinovija Kolić, zahvalna je Ministarstvu kulture i Gradu Križevcima što su odlučili pomoći u opremanju knjižnice i nabavi vitrina. U potonje je iz gradskoga proračuna izdvojeno 30.000 kuna, a ministarstvo je pomoglo s 50.000 kuna.
Pohvaljuje višeg knjižničara Željka Vegha iz Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu koji je proteklih mjeseci sređivao građu i spremao skorašnju izložbu uz pomoć mlade knjižničarke Željke Hrlec.
Spomen-knjižnica u biskupskom dvoru sigurno će postati još jedna križevačka kulturna i turistička znamenitost, a časnim sestrama bi trebalo pomoći i zapošljavanjem stalnog knjižničara.
– Dok su tri inkunabule vezane uz Bibliju i teologiju, ostalih 68 knjiga na izložbi raznolikih su tema. Među njima su i znanstvene iz astronomije, te višejezini rjenici tiskani u Bazelu u Švicarskoj, gdje bilo europsko tiskarsko središte, što pokazuje da su Hrvati bili široko obrazovani, da su bili znatiželjni, da su nabavljali sva temeljna izdanja europske knjige – kazao je prof. Vegh.
Komentari su zatvoreni.