Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

SM iz Splita: SM s kliške tvrđave

klis_tvrdjava_04.JPGOvdje sam bio prije puno-puno godina, kad sam još pohađao splitsku gimnaziju. Tvrđava je dobro sačuvana, a vidi se da se na njoj još radi.
Lijepo izletište, kako povijesno tako i za (fotografsko) oko.

Prema opisu Turističke zajednice općine Klis, tvrđava Klis jest jedna od najistaknutijih utvrda na hrvatskom tlu, u prošlosti je zbog strateškog značaja imala istaknuti obrambeni položaj.


klis_tvrdjava_01.JPGNa ovom području prebiva ilirsko pleme Dalmata već od 2.stoljeća prije Krista, a prva vijest o kliškoj tvrđavi, sredinom 10. stoljeća, odnosi se na zauzimanje rimske utvrde Kleisa od strane Avara i Slavena, čime su pospješili osvajanje grada Salone u prvoj polovici 7. stoljeća kada u ove krajeve doseljavaju Hrvati.
klis_tvrdjava_05.JPGklis_tvrdjava_07.JPG
 Dva stoljeća kasnije Klis je već vladarski posjed i jedno od središta hrvatske države.
U ispravi kneza Trpimira iz 852. godine spominje se kao njegovo imanje-dvor, a postaje i sjedištem starohrvatske Primorske ili Kliške županije.
Krajem 11. stoljeća odumire hrvatska narodna dinastija i Klis dolazi pod vlast hrvatsko-ugarskih kraljeva. Jedan od njih, Bela IV., jedno vrijeme je tu sklonio i svoju obitelj tijekom tatarske opsade 1242. godine, kada mu se u Klisu rodila i kćer Margita, danas štovana kao sv. Margita Kliška.
klis_tvrdjava_08.JPG
Krajem 13. stoljeća Klisom je zavladala najmoćnija hrvatska plemićka obitelj bribirskih knezova Šubića, a od 1335. grad je opet pod kraljevom upravom njegovih kaštelana.
Najburnije razdoblje kliške prošlosti nastaje početkom 16. stoljeća u vrijeme najvećeg prodora Turaka u hrvatske krajeve. Tada će istaknutu ulogu u njegovoj obrani imati Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa, koji je dva i pol desetljeća sa svojim uskocima odolijevao turskim napadima i opsadama. Njegovom pogibijom 12. ožujka 1537. g. Klis je pao u turske ruke čime je izgubljena
najsnažnija hrvatska utvrda u Dalmaciji, a rijeka Jadro će 111 godina biti granicom između turskog Klisa (Kliški sanđak) i mletačkog Splita.
spomen_ploca.JPG
U jednom od pokušaja oslobađanja Klisa, Hrvati pod vodstvom splitskih plemića Ivana Albertija i Nikole Cindra su u travnju 1596.g. uspjeli na prepad zauzeti tvrđavu, ali su je Turci već koncem svibnja ponovo osvojili, porazivši pritom i generala Jurja Lenkovića koji je pritekao u pomoć braniteljima.
klis_tvrdjava_02.JPGklis_tvrdjava_10.JPG
 Tek 31. ožujka 1648.g. mletačka vojska pod vodstvom generala Leonarda Fascola, uz brojno sudjelovanje domaćeg puka, nakon desetodnevnih krvavih borbi, oslobađa Klis od Turaka te postiže najveći uspjeh tijekom Kandijskog rata.

Kliško područje Mlećani uređuju kao posebno vojno-administrativno područje kojim upravlja providur sa sjedištem u Klisu.
Tvrđava Klis, potpuno obnovljena i znatno proširena pod zastavom Republike Venecije ostaje sve do 1797.g. kada je preuzimaju Austrijanci, a od 1805.g. do 1813.g. nakratko Francuzi.
pogled_na_kastel_zaljev.JPG
Razdoblje druge austrijske uprave traje sve do konca 1. svj. rata 1918., kada propašću Austrougarske monarhije, Klis, zajedno s
ostatkom Hrvatske, dijeli sudbinu svih hrvatskih zemalja u granicama Kraljevine SHS a potom Jugoslavije.
pogled_klis_selo_S.JPG
Tijekom 2. svjetskog rata od travnja 1941.g. do listopada 1944.g. kliška tvrđava po posljednji put služi u vojne svrhe, uglavnom kao uporište talijanskih i njemačkih okupacijskih snaga, da bi konačno 1990. g. na njoj bio postavljen stijeg slobodne države Republike Hrvatske.