Povijest rocka – 60-te godine (2)

Sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća, u jeku britanske
invazije, američki bandovi potaknuti tim fenomenom započinju stvarati glazbu
nešto jednostavnije forme koja će kasnije biti poznata kao garage rock.
Ta energična i sirovija verzija rocka (s jednostavnijim i lako pamtljivim tekstom)
dobila je naziv po tome što su bandovi koji su je izvodili bili pretežno
mlađi glazbenici-amateri i svoje probe održavali u garažama.

Zbog te svoje energičnosti u vokalnoj izvedbi i vrlo
dinamičnim sviranjem bubnjeva, garage rock je zapravo predstavljao raniju fazu
razvoja kasnijeg punk rocka. Najuspješniji bandovi ovog glazbenog stila bili su
The Standells, The Sonics, The Seeds, The Count 5 i dr.

Na prijelazu iz 50-ih u 60-te godine 20. stoljeća u SAD-u
dogodila se još jedna značajna glazbena promjena – bilo je to ponovno oživljavanje
folk glazbe. Ona je polako postajala sve složenija i profinjenija, prelazeći
granice zabave i pretvarajući se u važno sredstvo izražavanja i djelovanja u
javnosti. Glazbenici poput Joan Baez i Boba Gibsona bili su jedni od
najvažnijih u procesu njezine obnove. 1962. Bob Dylan (jedan od najutjecajnijih
glazbenika u rock povijesti) izdaje skladbu Blowing In The Wind i time
započinje pravu revoluciju i novo razdoblje u  povijesti folk i rock glazbe. Od tog trenutka
folk glazbenici postaju predstavnici pokreta za ljudska prava i mir u svijetu,
a pjesme počinju zvučati poput pravih malih političkih govora. Središte događanja
bio je Greenwich Village u New Yorku, gdje nastaje pokret pod nazivom Greenwich
movement
koji je mladim politički svjesnim ljudima omogućio djelovanje i
mogućnost da iskažu svoj protest zbog nezadovoljstva političkom situacijom.

Bob Dylan bio je izuzetno nadaren i plodan tekstopisac, a
svojim albumima poput The Times They Are A-Changing (1963.), Highway 61
Revisited
iz 1965. (na kojem se nalazi njegovo epsko djelo Like A Rolling
Stone
) te Blonde On Blonde iz 1966. zauvijek je promijenio rock glazbu. Od
njegovih najznačajnijih sljedbenika osobito se ističe Neil Young, čija
inovativnost će postaviti temelje kasnijeg nastanka grungea. Dylan je bio
strogi realist i njegovi tekstovi su predstavljali otvoren bunt i
nezadovoljstvo.

Drugi veliki tekstopisac ovog razdoblja bio je Paul Simon,
koji je vjerno prikazao duh i stanje svoje generacije, ali za razliku od Boba
Dylana, to je učinio na idealističan, nježan i melankoličan način. Bio je član
najuspješnijeg dua šezdesetih godina – Simon & Garfunkel, za kojeg je
napisao hitove poput Sound Of Silence (1965), I Am A Rock (1966), Mrs Robinson
(1968), Bridge Over Troubled Water (1969) i mnoge druge.

Osim spomenutih, među najznačajnije američke folk-rock
glazbenike spadaju Leonard Coen, Donovan, Joni Mitchell i Phil Ochs a među
najuspješnijim bandovima bili su The Band, The Byrds, Buffalo Springfield,
Crosby, Stills & Nash, The Mamas & The Papas i The Turtles

Šezdesete godine bile su svjedokom rađanja jedne nove
kulture, koja je predstavljala protutežu konzervativnim društvenim normama te
izražavala negodovanje spram odluka američke vlade. Zbog tzv. Hladnog rata koji
je SAD vodio protiv SSSR-a te vojnih  intervencija u Vijetnamskom ratu,
nezadovoljstvo je raslo i sve je više ljudi (osobito studenata) počelo sudjelovati
u masovnim prosvjedima i štrajkovima. Također valja istaknuti prihvaćanje
elemenata istočnjačke kulture (osobito religije) te izbijanja u prvi plan
pojmova poput liberalizma, anarhizma, duhovnosti, mistike, spiritualnosti,
socijalizma i dr. 

U drugoj polovini šezdesetih godina vidljivi su radikalni
zaokreti u kulturnim normama a samim time i u rock glazbi. Glazbenici su polako
postali skloni eksperimentiranju, mijenja se pristup umjetnosti, dolazi do
promjena u svakodnevnom životu i modi, a motivi poput seksa i droga
utjelovljuju se u društvu kao simbol slobode i novog identiteta.

Najradikalniji pokazatelj takvih promjena bila je pojava
hippiea, koji su na stanje u društvu pokušali utjecati na način da se takoreći
isključe iz njega (osnivajući svoje životne zajednice), vodeći život prema
vlastitim normama (njihova prepoznatljiva obilježja bile su duge kose i šarena
odjeća često sa cvijetnim uzorcima). Može se reći da su oni bili ti koji su
konzervativnom i zatvorenom društvu otvoreno objavili kulturološki rat.
 

Sljedeći put ćemo zaključiti pregled šezdesetih i krenuti sa
pregledom sedamdesetih godina 20. stoljeća u povijesti rock glazbe.

20 godina CSF
Vezano

Komentari su zatvoreni.