S ciljem da nauči nove metode poučavanja tema poveznih s dječjim odnosno građanskim pravima, Stojanka Lesički, stručna suradnica knjižničarka u OŠ Sveti Petar Orehovec, odlučila se na usavršavanje na međunarodnom Erasmus+ tečaju „Demokratski život u EU: Poučavanje o građanskim pravima i dužnostima” (The Democratic Life in the EU: Teaching Citizen Rights and Duties). Tečaj je održan u Dublinu (od 27. srpnja do 1. kolovoza), pod vodstvom priznate edukatorice prof. Helen Callanan. Ponudio je sustavan metodološki okvir koji omogućava da se složene, pravne i apstraktne pojmove učini razumljivim kroz svakodnevni život učenika. Naime, obrazovni naglasak tečaja nije bio na teorijskom predavanju o europskoj politici, već na oblikovanju pedagoških alata kojima se učenici aktivno uvode u proces kritičkog promišljanja i iskustvenog razumijevanja ljudskih prava.
Metodološki zaokret: Od memoriranja faktografije do procesnog učenja
Središnja metodološka postavka prof. Helen Callanan temelji se na odmaku od ex-cathedra poučavanja. Umjesto da nastavnik nastupa kao jedini izvor informacija koji definira pojam slobode ili demokracije, njegova uloga postaje uloga moderatora istraživačkog procesa.
Polaznici tečaja imali su priliku upoznati ključne elemente ovog metodološkog pristupa. Vježbali su kako s učenicima provesti optičku analizu koja može biti polazna točka lekcije. Ta metoda podrazumijeva da nastava započinje dekodiranjem vizualnih podražaja (fotografija, karikatura, dokumentarnih snimaka). Vizualni podražaj aktivira predznanje, izaziva emocionalnu reakciju i potiče kognitivnu radoznalost.
Sastavni dio metode koju predlaže prof. Callanan jest i konstruktivističko učenje kroz konfrontaciju. Takvo učenje podrazumijeva da učenici do spoznaje dolaze uspoređivanjem suprotnih stanja – situacija u kojima su određena prava zaštićena nasuprot situacijama u kojima su ona grubo narušena. Kroz taj uočeni kontrast učenici sami definiraju granice i važnost pojedinog prava. Kako bi razumjeli apstraktna prava (poput slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti), učenici ih stavljaju u kontekst, odnosno raščlanjuju na konkretne scenske ili svakodnevne primjere s kojima se mogu poistovjetiti.
Polaznici tečaja zadatke su odrađivali u grupama, a jedan od zanimljivih primjera koji je među polaznicima izazvao žustru raspravu bio je zadatak u kojem je trebalo odabrati kojih bi se pet prava odrekli kako bi spasili živote ljudi u balonu.
Polaznici osmišljavali primjere radionica
Posljednjeg dana tečaja polaznici su osmišljavali nastavne modele primjenjive u sklopu međupredmetnih tema Građanskog odgoja i obrazovanja te Medijske pismenosti. Grupa u kojoj je sudjelovala knjižničarka Lesički pripremila je nacrt radionice na temu slobode mišljenja.
Za uvodni poticaj predložili su fazu optičke i sadržajne analize u kojoj bi se učenicima, bez prethodnog objašnjenja, prikazala serija pažljivo odabranih fotografija s različitim oblicima izražavanja mišljenja (mirni prosvjedi, umjetnički performansi, ali i cenzura ili zabranjeno okupljanje). Učenici bi radili u parovima opisujući objektivne detalje s fotografija, analizirajući emocije aktera te pretpostavljajući društveni kontekst u kojem je fotografija nastala.
U središnjem dijelu sata učenici bi dobili kartice s opisom realnih životnih scenarija. Polovica kartica prikazivala bi situacije u kojima je pojedincu ili grupi ograničeno pravo na slobodno izražavanje mišljenja, vjere ili savjesti, dok druga polovica prikazuje usklađena, ustavno zaštićena stanja. Zadatak bi učenika bio analizirati opisane situacije, spojiti ih s odgovarajućim normativnim parnjakom te utvrditi koji su specifični mehanizmi doveli do kršenja ili zaštite prava.
U zaključnoj fazi radionice voditelj kroz moderatorska pitanja vodi učenike od konkretnih primjera prema generalizaciji, a učenici sami formuliraju zaključak o tome zašto sloboda mišljenja uključuje i pravo na neslaganje te gdje prestaje osobna sloboda, a započinje zaštita prava drugih.
Kao metodološki savjet za izvođenje radionice, kreatori su istaknuli da je tijekom provedbe ključno izbjegavati prerano davanje „točnih odgovora”. Potrebno je omogućiti učenicima da kroz sukob mišljenja u grupi i analizu argumenata sami uoče nijanse između slobode govora i govora mržnje.
Metoda koja razvija kritičko mišljenje i medijsku pismenost
Polaznici radionice složili su se da ovakav interaktivni i istraživački pristup poučavanju građanskih prava ima višestruku pedagošku vrijednost. Prvenstveno, on razvija kritičko mišljenje i medijsku pismenost, vještine koje su ključne u današnjem digitalnom okruženju preplavljenom dezinformacijama. Učenici ne uče samo što su ljudska prava, već razvijaju sposobnost prepoznavanja suptilnih oblika manipulacije i narušavanja tih prava u suvremenom društvu.
Nadalje, radionice temeljene na suradničkom učenju i analizi scenarija potiču razvoj empatije, tolerancije i kulture dijaloga. Učenici uče kako strukturirano iznositi vlastite stavove, ali i kako aktivno i s poštovanjem slušati drugačija mišljenja.
Iskustva stečena na Erasmus+ tečaju u Dublinu ubrzo će dobiti i svoju praktičnu primjenu. Naime, sljedeći Erasmus+ projekt u kojem OŠ Sveti Petar Orehovec sudjeluje s pet partnerskih škola iz Francuske, Irske, Rumunjske, Španjolske i Švedske za temu ima europsko građanstvo i inkluziju. Kako bi učenicima pružila priliku da sami dožive, razumiju i utvrde vrijednosti na kojima počiva otvoreno društvo, knjižničarka Lesički za spomenuti će projekt osmisliti radionice prema metodološkim smjernicama prof. Helen Callanan.