U prepunoj Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice „Franjo Marković“ u srijedu, 25. listopada 2023. navečer u Križevcima predstavljen je novi autorski roman križevačkog kroatista i književnika Petra Babića, s naslovom „Naše velko spraviŠČe“ i podnaslovom „desertni roman s izvornim geografskim podrijetlom“. Riječ je o trećem romanu ovog četrdesetdevetogodišnjeg profesora hrvatskog jezika i književnosti, nakon romana-svaštare „Abecedarij“ (Naklada MD, biblioteka Quorum, Zagreb, 1997.) i roman-novina „Babylondon“ (Matica hrvatska – Ogranak Križevci, 2001.).
Uz samog autora, knjigu je predstavio njen urednik Kruno Lokotar, godinama znan gost u Križevcima: još 2009. u sklopu 5. Culture Shock Festivala predstavio je mlade autore Nenada Stipanića i Franju Janeša, a na istom festivalu godinu dana kasnije Marka Mihalineca i Velimira Grgića. Ovaj je put s Lokotarom u Križevce stigao Mišo Nejašmić, direktor zagrebačke naklade „Jesenski i Turk“, koja je Babićev roman bogato opremila u oku i ruci ugodno izdanje od četiri stotine stranica s grafičkim prilozima, rječnikom kajkavizama i nekoliko stotina fusnota, što je Lokotar opisao kao jedinstvenu kombinaciju renoviranog povijesnog romana i etnološkog zbornika.
– Ostao sam impresioniran bogatstvom povijesti Križevaca, i autorovim fusnotama koji su zapravo cijela jedna knjiga u knjizi, što se to sve događalo, posebice u Srednjem vijeku. Očito je da svaki mit ima bezbroj varijacija, a mislim da je Pero napravio još jednu varijantu mita, istaknuo je urednik Lokotar, napomenuvši kasnije da je ostao oduševljen krležijanskom atmosferom koju je autor postigao svojim humoristično-povijesnim romanom. Babić je u „sedam kniga“ finim stilom koji „čuva i autentičnost i arhaične slojeve jezika“ pripovjedački oslikao „niz zapleta, komičnih, farsičnih i grotesknih scena uronjenih u hektolitre vina, koje pomaže iskrenju karaktera, nepredvidljivostima i napetostima“, istaknuo je Lokotar uredivši ovo izdanje.
Iznenađen i gotovo šokiran odazivom sugrađana na predstavljanje njegovog najnovijeg književnog djela, Babić je nanizao riječi zahvale obitelji, prijateljima, suradnicima i sponzorima koji su omogućili izdavanje ove knjige. Zatim je dao okvir u kojem je stvarao ovaj roman, za koji je ideja nastala nakon kratke stvaralačke krize, a inspiracija crpljena u mnogim probama naturščika, glumaca-amatera, za pučku kazališnu predstavu trodnevnog Križevačkog velikog spravišča, u kojima je i sam autor godinama statirao kao „fiškuš“. To mu je omogućilo da ocrtava čitavu galeriju likova, često grotesknih i ljigavih poput onih iz kultnog strip serijala „Desmozgenes“ Dubravka Matakovića.
– Taj sukob tih plemenitih seljaka i varošana, ljubomora, jal među njima, svađa među njima pa pomirba preko priče o Romeu i Juliji, imamo kalničkog Romea i varošku Juliju, sve te razine su otvarale mogućnost da to iskoristim, da naučim nešto i ljude koji nisu upućeni u Križevce i njegovu povijest, ali naravno da to bude napisano na zanimljiv način. Tako da se neki ne sablazne, jer moji likovi da bi bili živi, mesnati, oni moraju imati svoje mane, svoje strasti, svoje nagone, svoje krive odluke, prostakluke, približio je autor i na neki način čitatelje upozorio na stil kojim je kroz svoju priču smještenu u nedaleku povijest ukoričio legendu pomirbe, svatova i svađe kalničkih šljivara i križevačkih purgera.
Ovo predstavljanje Babićevog najnovijeg autorskog djela, na kojem je radio punih šest godina, organizirano u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige 2023., izazvalo je golemi interes pa je nekoliko desetaka posjetitelja taj školski sat ostalo ispred dvorane. Za ugodni glazbeni intermezzo pobrinuli su se mali sastav Gradskog tamburaškog orkestra Križevci i sopranistica Lana Tinodi izvedbom poznate „Kaj (Vre tičeki spiju)“ istaknutoga hrvatskog kajkavskog pjesnika Dragutina Domjanića.
Među šarolikom publikom bili su i križevački gradonačelnik Mario Rajn, predsjednik križevačkog Gradskog vijeća Igor Frbežar i pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam Sandro Novosel. Predstavljanje je održano u suorganizaciji sa Zavodom za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije pa je okupljene na početku pozdravio voditelj Zavoda akademik Franjo Tomić, istaknuvši značaj ovog izdanja za promidžbu lokalne baštine. Mnogi su po održanom predstavljanju nabavili svoj primjerak romana i zamolili autorovu posvetu, kako bi se čim prije upustili u vlastito istraživanje ovog križevačkog „Dekamerona“.
Petar Babić je osnovnu i srednju školu završio u Križevcima, a kroatistiku diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uvršten je u antologiju nove hrvatske proze devedesetih Igora Štiksa i Dalibora Šimprage „22 u hladu (Celeber, Zagreb, 1999.), knjigu kritika Seada Begovića „Književna otkrivenja“ te razne godišnjake, zbornike i preglede. S novinama „Babylondon“ izvodio je performanse na Književnom petku, Festivalu prvih ZFF-a (posebna pohvala žirija), Bjelovaru, Đurđevcu, Koprivnici i Zrenjaninu.
Suautor je u zajedničkoj zbirci proze Pet autora traži naslov (KVARK&Dataart+, Čakovec, 2005.). Nagrađivan je na natječajima za kratku priču Pričigin – Split, Galovićeve jeseni – Koprivnica, Slavko Kolar – Čazma, Zlatko Tomičić – Karlovac i Stjepan Kranjčić – Križevci. Priče su mu prevođene na strane jezike i objavljivane u raznim časopisima i novinama (Republika, Vijenac, Večernji list, SFeraKon, Biber) te internetskim portalima. Član je Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Križevcima kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“.
Komentari su zatvoreni.