U Križevcima proslava 120. obljetnice doseljenja grkokatolika Ukrajinaca u Hrvatsku

U nedjelju, 10. listopada 2021. u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, biskup Milan Stipić, vladika križevački služit će zahvalnu liturgiju u 10 sati povodom proslave 120. obljetnice doseljenja Ukrajinaca na područje Hrvatske. Na liturgiji, koju će na prvom programu prenositi HRT bit će nazočni predstavnici Republike Hrvatske i Republike Ukrajine, pjevači crkve sv. Petra i Pavla iz Lavova koji će pjevati liturgiju, zatim vikar za grkokatolike Austrije o. Jurij Kolasa sa župnikom i mladima grkokatoličke župe sv. Barbare u Beču, svećenici i hodočasnici grkokatoličkih župa ukrajinske tradicije iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U poslijepodnevnim satima, točnije u 15.15 sati kulturno-umjetnička (hrvatsko-ukrajinska) društva proći će u povorci zajedno s križevačkim društvima i udrugama od katedrale do Trga J. J. Strossmayera, a u 15.30 će se na trgu održati program i nastup društava. U slučaju kiše defile gradom se otkazuje, a program seli u Veliku dvoranu Hrvatskoga doma.

IZ POVIJESTI…
Prvi Ukrajinci u većim skupnima naselili su se na ove prostore početkom 20. stoljeća, doselivši uglavnom s prostora zapadne Ukrajine, koja se nalazila, kao i Hrvatska, u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Svi doseljenici bili su grkokatolici te su se u crkvenom smislu pridružili Križevačkoj eparhiji. Doseljavanje Ukrajinaca na prostore istočne Hrvatske i sjeverne Bosne trajalo je u manjim valovima sve do Prvog svjetskog rata. Početkom stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, na hrvatske prostore i u grad Zagreb doseljava velika skupina Ukrajinaca iz svih krajeva Ukrajine, koja je u novostvorenoj državi zatražila politički azil s obzirom da je u Ukrajini i drugim državama bivšeg Ruskog carstva došlo do revolucije i samog građanskog rata te kasnije i uspostave sovjetskog komunističkog režima koji je bio osobito okrutan prema ukrajinskom narodu. Ukrajinci formiraju društvo «Prosvita» sa svojim filijalama diljem istočne Hrvatske i sjeverne Bosne.

Osnivanjem ukrajinskih društava «Prosvita», željelo se pomoći svim ukrajinskim doseljenicima na spomenutim prostorima, kako u privatnom, tako i u društvenom kulturnom i prosvjetnom životu. Veliku ulogu u očuvanju kulturnog identiteta, duhovnog i vjerskog života Ukrajinaca imala je Grkokatolička Crkva, točnije Križevačka eparhija. Ubrzo nakon doseljenja izgrađene su crkve, a pored crkava skoro u svakom naselju je otvorena i škola. Ukrajinci su tada imali izrazito pozitivnu i progresivnu ulogu u izgradnji novog društva u sklopu nove države. Brojni su svećenici, a i neki biskupi, bili iz redova doseljenih Ukrajinaca i njihovih potomaka. Nakon Drugog svjetskog rata, veća skupina Ukrajinaca iseljava i nastanjuje se diljem svijeta, posebno u zapadnoj Europi i prekooceanskim zemljama Kanadi, Americi i Australiji. U isto vrijeme, preostali Ukrajinci iz pasivnijih krajeva sjeverne Bosne sele se pojedinačno sa svojim obiteljima u veće i manje industrijske gradove poput Zagreba, Slavonskog Broda, Vukovara, Pule, Rijeke, Splita, Zadra, Šibenika, Dubrovnika kao i sela zapadne, srednje i istočne Slavonije te zapadnog Srijema. Jedna veća skupina Ukrajinaca iz Bosne naselila je današnju Vojvodinu. Zadnji val raseljavanja se dogodio tijekom Domovinskog rata, osobito rata u Bosni koji je prisilio mnoge obitelji da prebjegnu na hrvatske prostore kod svojih obitelji i poznanika, posebno u grad Zagreb i širu okolicu. Uspostavom neovisne Hrvatske i Ukrajine, većih emigracija Ukrajinaca iz Ukrajine i drugih zemalja u Hrvatsku nema. Nakon provedenog popisa stanovništva 2001., u Hrvatskoj je evidentiran znatno manji broj Ukrajinaca od svega 1977 pripadnika, koji žive skoro u svim dijelovima Hrvatske. Najbrojniji i najaktivniji su u Slavoniji (Lipovljani, Slavonski Brod i okolica), Zagrebu i posljednje vrijeme Rijeci, Istri, Zadru i Splitu.

U najnovije vrijeme Ukrajinci doseljavaju kao radnici na područje Hrvatske, osobito u jadranska područja. U sklopu Križevačke grkokatoličke eparhije koja teritorijalno pokriva Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, Ukrajinci se okupljaju u grkokatoličkim crkvama gdje se liturgija i drugi obredi služe na ukrajinskom jeziku. U Bosni i Hercegovini ukrajinske se župe nalaze u okolici Banja Luke i Prnjavora gdje su organizirani u Grkokatolički vikarijat Bosne i Hercegovine Križevačke eparhije. Postoje i brojna folklorna društva koja njeguju ukrajinski narodni folklor. Dobri i plodni odnosi postoje između Hrvatske i Ukrajine koji posljednjih godina unaprjeđuju i produbljuju odnose između ova dva drevna i bliska slavenska naroda. Postojanje ukrajinske narodne manjine obogaćuje Hrvatsku i Križevačku eparhiju u svakom pogledu te predstavlja bitnu kariku u dobrim odnosima između dviju država.

Vezano
Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno