Prva ljetna škola računarstva u Križevcima – detaljan program

Digitalno doba. To je sintagma koju nerijetko čujemo da opisuje naše doba. Digitalno ovdje znači da informacije kolaju oko nas u obliku nula i jedinica. Bakrenim paricama u našim zidovima već godinama više ne prolaze analogni signali, a od radijskog spektra ostao je još jedino radijski signal kao posljednji ne-digitalni, dok su mobiteli, televizija i sva ostala komunikacija već odavno podlegli digitalizaciji. Od perilice rublja, preko hladnjaka pa sve do žarulja – ti strojevi dolaze s mikročipovima koji obrađuju digitalne informacije. Danas više ni automehaničari ne mogu popraviti automobile samo sa znanjem mehanike već ga moraju spojiti na računalo. Da bi se snašli i opstali u ovom digitalnom dobu, odnosno u digitalnom svijetu, moramo ovladati novim znanjima i vještinama. Zato udruga P.O.I.N.T. kontinuirano organizira i provodi obrazovne programe s područja računarstva i modernih tehnologija.

Idući tjedan, od ponedjeljka do petka, u sklopu projekta Future Hub Križevci održava se “Ljetna škola računarstva”, prva takva u Križevcima. Ljeto je na zalasku, ali škola još nije počela. Zato pozivamo učenike srednjih škola i studente, ali i sve druge zainteresirane i željne znanja da se pridruže kao polaznici ove ljetne škole. Završetkom edukacije, polaznici dobivaju certifikat o sudjelovanju i završetku škole. Prijave su otvorene još do ponedjeljka, 30. 8. ujutro. Prijave su besplatne i mogu se poslati putem stranice projekta. Broj polaznika je ograničen.

Što će se moći čuti i naučiti na ovoj ljetnoj školi?

Škola kreće se s osnovama funkcijskog programiranja. Za razliku od pretežno imperativnog načina programiranja koje se uči u školama i na većini fakulteta, funkcijsko programiranje obilježava: nepromjenjivost vrijednosti izraza/varijable, korištenje tipova podataka, veća razina apstrakcije i sl. Cilj ovih predavanja je približiti ovakav drugačiji način razmišljanja o programiranju i demonstrirati njegovu korisnost u praksi. Primjere i praktični dio predavanja proći će se kroz programski jezik F#. Predavanja će držati Ivan Radiček, doktor znanosti iz područja računarstva, koji je doktorirao na Tehničkom sveučilištu u Beču, a zadnjih par godina radi kao istraživač i razvojni inženjer u Microsoftu na temama umjetne inteligencije i sinteze računalnih programa.

Digitalna logika i dizajn digitalnih sustava drugi je skup predavanja koje će držati mr. sc. Hrvoje Belani. Digitalna logika formalni je sustav pravila vođen binarnom logikom koji pruža temeljno razumijevanje o tome kako sklopovi i hardver komuniciraju unutar računala. Digitalna logika je osnova svih modernih računalnih sustava, koji se sastoje od milijuna sklopova kroz koje podaci prolaze prema definiranim protokolima. Ovo će predavanje obuhvatiti osnovne pojmove iz digitalne logike, logiku sudova i Booleovu algebru, osnovne i univerzalne logičke funkcije te izvedbe pripadnih logičkih sklopova kao i integrirane logičke sklopove. U praktičnom dijelu pozabavit će se s programskim alatom, simulatorom digitalnih sklopova Deeds. Digitalni sustavi sastavni su dio većine elektroničkih uređaja danas, uključujući stolna i prijenosna računala, automobile i zrakoplove, medicinske uređaje i napredna tehnička rješenja za istraživanje svemira. Projektiranje digitalnog sustava započinje specifikacijom njegovih željenih svojstava, odnosno utvrđivanjem funkcije koju treba obavljati. Ovo će predavanje obuhvatiti osnove projektiranja digitalnih sustava, standardne kombinacijske module, sekvencijske module – registre i brojila te spremnike podataka – memorije. Hrvoje Belani magistar je znanosti elektrotehnike, smjer telekomunikacije i informatika, a niz godina radio je kao softverski stručnjak i istraživač, posljednjih desetak aktivno u području e-zdravstva. Koautor je osamdesetak znanstvenih i stručnih radova, viši je predavač na Veleučilištu VERN’ u Zagrebu, a preko šest godina radio je kao zavodski suradnik na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno radi kao načelnik Sektora za implementaciju i unapređenje informacijskih sustava u Upravi za e-zdravstvo Ministarstva zdravstva.

Uvod u programski jezik Rust” naziv je preglednog predavanja koje će objasniti što je zajedničko Amazonu, Googleu, Microsoftu, Huaweiju i Facebooku? Ako se nepravedno stavi na stranu njihov nezanemariv i vrlo upitan utjecaj na društvo, sve navedene tvrtke su članice neprofitne zaklade kojoj je cilj podrška razvoju programskog jezika Rust i okolnog ekosustava. Široko okupljanje vodećih predstavnica IT industrije oko nove tehnologije ovoga tipa nije bez presedana, ali svakako nije standardna praksa koju viđamo svakodnevno. Kad se na ovo doda činjenica da je Rust najomiljeniji programski jezik prema StackOverflowovom godišnjem istraživanju šestu godinu zaredom, jasno je da se radi o zanimljivoj i bitnoj pojavi u računarstvu. Cilj predavanja je kontekstualizacija ovog sistemskog jezika novije generacije te kratki uvod u svojstva i alate dotičnog. Predavač je Nikola Plejić, razvojni je inženjer s dugogodišnjim iskustvom, a trenutno radi kao programer u tvrtki koja uspješno koristi Rust u produkciji od 2018. godine.

Ivan Hamonajec održat će pregledno predavanje o izradi web aplikacija koristeći tehnologije .NET Core i Angular. Ovo su tehnologije koje već nose naziv “industrijski standard” jer su odoljele testu vremena. Na predavanju će se raspravljati o prednostima ovih tehnologija. Ivan Hamonajec je full-stack developer u tvrtki Ekobit, a iza sebe ima cijeli niz realiziranih projekata poput BicReg (Biciklistički registar).

Na predavanju “Razmjena poruka u distribuiranim sustavima” objasnit će se što su to distribuirani sustavi te kako se sve mogu razmjenjivati poruke u takvim sustavima. Polaznici će se detaljnije upoznati sa ZMQ protokolom za razmjenu poruka te isprobati kako isti funkcionira u Pythonu. U drugom dijelu predavanja rješavat će se problemski zadatak u kojem će se modelirati elektroničke kontrolere i komunikacijsku mrežu unutar automobila gdje će se primijeniti naučeno o ZMQ protokolu te koristiti koncepte poput konačnog automata. Karlo Siladi nakon Tehničke škole Ruđera Boškovića diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studiranja je radio kao embedded hardware developer i kao embedded software developer. Trenutno radi u Rimac Automobili d.d. kao In-Vehicle Infotainment System Engineer.

Prije nego li se bilo koji digitalni proizvod krene razvijati, važno je razumjeti probleme koje potencijalnim korisnicima rješava naš budući proizvod, definirati poslovne ciljeve, razumjeti potencijal uspjeha na tržištu, te validirati što više pretpostavki s ciljanom publikom. Kako bi se to postiglo, postoje razne metode u koje će vas uvesti ovo interaktivno predavanje. Na predavanju “Strategije razvoja digitalnih proizvoda i istraživanje potreba korisnika” raspravljat će se kako pronaći ciljanu publiku, razgovarati s njima, te kako potvrditi ili opovrgnuti neke vlastite pretpostavke i rane koncepte proizvoda. Za predavanje nije potrebno predznanje. Andrija Prelec je suosnivač i CEO tvrtke specijalizirane za dizajn digitalnih proizvoda, Sharc. Osim toga, predaje UX (user experience) dizajn na Algebrinom 240-satnom tečaju, te radi kao mentor ostatku predavača UX dizajna.

Posljednje predavanje na Školi, “Dizajn iskustava i sučelja digitalnih proizvoda“, održat će Jure Sić. Nažalost, jedna od još uvijek čestih pretpostavki je da se dizajneri samo trude digitalni proizvod učiniti ljepšim. To je samo mala stavka posla dizajnera digitalnih proizvoda. Kroz ovo predavanje učit će se kako dizajnirati iskustva zbog kojih se korisnici vraćaju u izrađenu aplikaciju, te kako digitalno sučelje učiniti funkcionalnijim, korisnijim i privlačnijim ciljanoj publici. Od papirnatog prototipa sučelja doći će se do finalnog dizajna digitalnog sučelja. Za predavanje nije potrebno predznanje. Sić je suosnivač tvrtke specijalizirane za dizajn digitalnih proizvoda, Sharc. Prije nego što je postao full-time dizajner, radio je kao front-end developer tako da ima iznimno znanje o razvoju digitalnih proizvoda iz dvije perspektive, dizajnera i developera.

Predavanja na ljetnoj školi održavat će se u učionici Pučkog otvorenog učilišta, prostoru B društvenog centra Future Hub Križevci svakim danom od 17:00 do 20:30.

Vrijednost projekta Future Hub Križevci je 1.779.092,12 kuna koje su odobrene iz operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali u sklopu natječaja „Prostori sudjelovanja – Razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice“. Projekt Future Hub Križevci sufinanciraju Europska unija iz Europskog socijalnog fonda i Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izložena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge P.O.I.N.T. Križevci i ni na koji se način ne smatra da odražavaju stajališta Europske unije, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.

Vezano
Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno