Hitovi iz tvornice u Križevcima upotpunjuju kolekciju prirodnih proizvoda

Gel za suho pranje i dezinfekciju ruku zagrebačke tvrtke Tinktura pojavio se početkom ožujka, ispostavilo se u pravi čas, jer ubrzo je došao ‘lockdown’, a s njim i masovna potražnja za (bilo kakvim) sredstvima za čišćenje i moguću zaštitu organizma od koronavirusa.

Tinkturin gel već je par dana od lansiranja na tržište ‘ishlapio’, prva serija od 48.000 pakiranja je rasprodana, svi kao da su morali ili htjeli imati plastičnu bočicu od 150 mililitara, s tvari s ekstraktom metvice koja se ne lijepi na ruke, iako se ponuda sličnih artikala i drugih proizvođača, razmjerno interesu tržišta, proširila.

Ima li ga i dalje, pitamo vodstvo tvrtke u proizvodnom pogonu u Razvojnom centru i tehnološkom parku u Križevcima, kamo smo išli provjeriti gdje se radi ovaj hit proizvod, samo jedna uspješnica u ponudi poduzeća za proizvodnju prirodne kozmetike i preparata za njegu kože i kose.

“Gelove i dalje imamo na zalihama. U maloprodaji se mogu kupiti pakiranja od 150 ml, dok za veleprodaju prilagođavamo pakiranja. Početkom ožujka je situacija bila dosta ozbiljna, potražnja je bila jako velika”, govore Anja Kuga, specijalistica za društvene medije, i Anđelko Čolak, direktor marketinga.

‘Mrkva’ je i dalje totalni boom

S prvom ‘tranšom’ imali su, priznaju, osim brojnih zahtjeva za kupnjom, i problem s nabavkom ambalaže izvana zbog zatvaranja granica. Redom su nestajale bočice, pumpice i sprejevi i snašli su se najzad s tubama koje su zadržali do danas kao pakiranje gela.

“Poskupio je dosta i alkohol, etanol kojeg je u našim gelovima kao djelatne tvari 70%. Nabavljali smo ga iz Nizozemske, ali odlučili smo da cijenu proizvoda nećemo povećavati unatoč skupljoj sirovini. Premda su nas iz inozemstva tražili gel, koncentrirali smo se na naše tržište zbog nestašice”, objašnjavaju iz Tinkture.

Nastavljaju ga proizvoditi i sa smirajem situacije, ne bi li bili spremni za mogući novi val virusa i potražnje. Upotpunit će se u asortiman dostupan u segmentima ‘kozmetički proizvodi’ (balzami za lice i tijelo, maslaci, pilinzi, kreme za lice, serumi, ulja, sapuni, šamponi i regeneratori, tvrdi i tekući, za kosu, krema za ruke, micelarne, balzami za usne, losioni, face mistevi, kugle za kupanje i gelovi za dezinfekciju) i dodaci prehrani (tinkture i čajevi).

“Počeli smo 2013., entuzijastični idejom o ljekovitom bilju i tada smo lansirali svoj prvi proizvod: balzam zelenoga čaja. Htjeli smo proizvoditi nešto prirodno, domaće i kvalitetno i što smo više ulazili u svijet bilja i njihovih ljekovitih svojstava to su nam stizale sve bolje ideje.

Kako su nastajali novi proizvodi koje smo i sami testirali, tako se pojavljivalo sve više i više zadovoljnih korisnika koji su uz pomoć naših proizvoda uspjeli riješiti neke probleme sa kojim su se borili godinama. I onda smo lansirali mrkvu koja je napravila totalni boom i pozicionirala nas ovdje gdje se nalazimo danas”, kažu nam Kuga i Čolak.

Ta ‘mrkva’ zapravo su proizvodi koji potiču tamnjenje kože, dio ljetne kolekcije koja je upravo sad uoči ljetne sezone sve popularnija.

Otkrili su nam i da pripremaju lansiranje proizvoda koji bi bio prvi hrvatski brend te vrste, no detalje su zatajili. U Tinkturi ističu da su im proizvodi 100% prirodni, te su inovativni, visokoučinkoviti i sigurni. Koliko je takav pristup zahtjevniji i skuplji od ‘konvencionalnog’ koji ipak uključuje i dosta ‘kemije’?

“Mi smo mala firma, a ne velika korporacija i naša najveća želja vidjeti je lice zadovoljnog i sretnog korisnika. Trudimo se izmamiti osmijeh na lice svakog čovjeka, popričati s njim i savjetovati ga na adekvatan način. To je naša poslovna politika i zapravo sve što radimo je u potpunosti u skladu s tim. Ovaj pristup je skuplji i zahtjevniji, ali isto tako daje rezultate kojima se ponosimo. Želimo da naši proizvodi zaista pomognu ljudima i da im i pomognemo dijeleći ono što smo naučili i sami isprobali”, reče Čolak.

Većinu sirovina trude se nabaviti u Hrvatskoj nastojeći opravdavati renome domaćih, a dio uvoze iz Njemačke i Italije.

“Uzimamo samo ono zaista kvalitetno i s certifikatima jer nam je bitno da je svaki proizvod jednako učinkovit i da se prilikom prerade zadrži najveći udio aktivnih sastojaka. Proizvodi nisu testirani na životinjama i većina je i veganska”, dodaje direktor marketinga. Pazi se i na sljedivost proizvodnje, vrhunsku opremu i stalnu kontrolu kvalitete koju provodi vanjski laboratorij. Tinktura je pred stjecanjem certitifikata COSMOS, za isključivo prirodnu i organsku kozmetiku.

U takvoj prirodnoj proizvodnji bitan su faktor ljudi, trenutačno je u Tinkturi 21 radnik, u proizvodnji, prodaji i logistici. Ove godine novih je zaposleno četvero, a nadaju se da će se angažmani novih nastaviti. Ipak, zbog zatvaranja trgovina (dvije su, u Zagrebu – prvi na Malešnici i drugi, kao concept store u Frankopanskoj) i pada prihoda uslijed pandemije, za njih u trgovinama tražili su potpore države za očuvanje radnih mjesta, za ostale ne.

U tom razdoblju pojačala se prodaja preko webshopa, koji postoji otkad i sama tvrtka i to ih je, kažu, spasilo.

“Već smo imali uhodan webshop i redovnu dostavnu službu. Naravno da smo osjetili pad prometa naših uobičajenih proizvoda, jer su naši dućani morali biti zatvoreni. No, nastala je ogromna potražnja gelova za suho pranje i dezinfekciju. Kako smo mala proizvodnja i ne možemo u jednom danu proizvesti velike količine, a i mjere nam nisu dopuštale da cijela proizvodnja radi u isto vrijeme, kupci su znali čekati trenutak kada bi stigle zalihe gelova na naš webshop. Mi bismo mogli reći kako nas kriza nije možda toliko dodirnula u trenutku same korona krize, ali moramo priznati da je sada lagano osjećamo”, napominje Anja Kuga.

Potreban ‘prostor za disanje’

Tinkturini proizvodi mogu se naći i u ljekarnama, te drogerijama dm-a i Bipe po Hrvatskoj, a izvozi ih se i u zemlje regije, te Austriju, Češku, Slovačku, Mađarsku, Nizozemsku, Poljsku. Izvoz čini oko 30% prihoda. Procjenjuju da će im promet ostati isti kao lani (10 milijuna kuna prihoda) ili možda 10% veći. Tinktura je, inače, u Križevce premjestila proizvodnju zbog većeg prostora, jeftinije infrastrukture, te brze ceste koja ih do Zagreba dovede za 40-ak minuta. O odnosu države govore ne bez isticanja nedostataka.

“Država bi trebala na poduzetnike početi gledati kao na one koji investiraju svoj novac radi pokretanja novih stvari i stvaranja nove vrijednosti. Oni bi trebali imati poticaj i priliku, barem u počecima, dok ne stanu na noge. Ono što vidimo kao najveći problem s kojim se najteže bilo nositi u samim počecima je što gotovo da ne postoji razlika u nametima, troškovima i proceduri između malog poduzeća i velikog.

Za sve vrijede identična pravila i troškovi su dosta veliki, što je nekome tko započinje svoju poduzetničku priču zaista teško. Ako gledamo iz svoje perspektive, i one naših kolega s kojima surađujemo, najveće prepreke su visoki porezi i davanja, problemi s naplatom i spora birokracija.

Upravo u regulaciji tih komponenta vidimo mogući napredak. Poticaji kroz najam, oslobođenje nekih davanja, smanjanje stope poreza na dohodak i prilagodba troškova i nameta malom poduzeću mogu pružiti prostor za ‘disanje’ i uopće priliku za rast i razvoj”, poručuju Anja Kuga i Anđelko Čolak. Veselje im, pak, stvara činjenica da ih na društvenim mrežama prati više od milijun ljudi, na što su ponosni jer vjeruju da su to i zadovoljni i vjerni potrošači.

Vezano

Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno