Krpelji i bolesti koje prenose

Foto: Arhiv kž.info
0

Krpelj

Krpelji su sitne, 1-5 mm dugačke životinjice koje pripadaju skupini paučnjaka. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus).

U svom razvoju prolaze kroz četiri faze: jajašce, ličinka, nimfa, odrasli krpelj.

Krpelji žive u šumama, na proplancima, niskom raslinju, grmovitim i visokotravnatim staništima, na vlažnim i sjenovitim mjestima. U urbanim sredinama možemo ih naći u parkovima, živicama, vrtovima i kućnim dvorištima.

Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost – sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto. Smatra se da se krpelji bude kada dnevne temperature dosegnu oko 15°C. Aktivni mogu biti i zimi, ukoliko je zima blaga, bez snijega i hladnoće.

Prvenstveno su nametnici životinja, a iznimno čovjeka.

Krpelji svoju žrtvu ne traže aktivno, kao npr. komarci, nego na vlatima trave, granama i listovima grmlja čekaju prolazak domaćina – životinje ili čovjeka. Krpelj ima mali radijus kretanja, a udaljenost koju može prijeći ovisi o razvojnom obliku.

Kada domaćin dotakne krpelja, on se nožicama zakači i prijeđe na njega, te hoda po tijelu tražeći povoljno mjesto gdje može probosti kožu i sisati krv, načešće gdje je koža vlažnija i mekša: koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha. Traženje mjesta uboda traje i više sati. Probadanje kože traje nekoliko minuta, a sam ubod se ne osjeti zbog tvari iz sline krpelja koja djeluje poput anestetika. U ranu koja je napravljena pomoću zubića ulazi „rilce“. Krpelj u ranicu počinje lučiti slinu koja sadrži specifičan protein koji stvara vezivni sloj koji se stvrdnjava uokolo usnog aparata, zatim istječe na površinu kože te se krpelj učvršćuje na površini kože. Pričvršćivanje može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana, jednom kada se pričvrsti počinje proces hranjenja.

Vjerojatnost prijenosa infekcije je veća što je krpelj dulje na tijelu žrtve. Smatra se da je, da bi došlo do prijenosa uzročnika bolesti iz zaraženog krpelja u čovjeka, potrebno da je krpelj pričvršćen i da se hrani na domaćinu 10 do 24 sata stoga je krpelja potrebno što prije odstraniti s tijela.

KAKO SPRIJEČITI UBOD KRPELJA?
Prilikom odlaska u prirodu potrebno je:

1. Izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, ostavljanje odjeće na travi i grmlju i sl.
2. Odgovarajuće se odjenuti i obuti. Nositi hlače dugih nogavica, koje je preporučljivo ugurati u čarape, te majice i košulje dugih rukava. Bolje je odijenuti svijetlu odjeću radi lakšeg uočavanja krpelja.
3. Za vrijeme boravka u prirodi koristiti repelente koji se nanose na izložene dijelove tijela. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću. Obavezno ih koristite u skladu s uputama proizvođača (način primjene, ponovno nanošenje, …).
4. Tijekom boravka u prirodi poželjno je pregledati se svakih nekoliko sati. To isto napraviti i po povratku kući, budući da krpelji provedu i nekoliko sati hodajući po tijelu u potrazi za mjestom uboda. Tijekom pregledavanja tijela posebice pretražiti zatiljak, vrat, prepone, pazuhe i područje iza koljena, te pupak.

ŠTO UČINITI KOD UBODA KRPELJA?
U slučaju uboda, krpelja treba čim prije i na ispravan način odstraniti.

1. Potrebno ga je uhvatiti pincetom uz samu kožu i laganim povlačenjem izvlačiti. Treba izbjegavati naglo povlačenje, stiskanje ili gnječenje. Krpelja je puno lakše odstraniti u prvim satima nakon uboda.
2. NIKADA nemojte krpelja „gušiti“ premazivanjem s uljem, alkoholom, masti i drugim sredstvima!!! Time izazivate grčenje i njegovu naglu smrt. Iako će to u većini slučajeva olakšati izvlačenje, dovesti će i do pražnjenja sadržaja trbušne šupljine krpelja u čovjeka. Na taj način vrlo se lako prenese zaraza, ako je krpelj bio zaražen.
3. Nakon odstranjivanja potrebno je mjesto uboda premazati alkoholom, a ruke oprati vodom i sapunom.

Iako ste krpelja uspješno odstranili, mjesto uboda pratite kroz nekoliko tjedana. Nakon inkubacije od 1 do 3 tjedna moguć je razvoj bolesti koje se najčešće vežu uz ubod krpelja, a to su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis.

Liječenje Lyme borelioze ovisi prije svega o stadiju bolesti, a liječi se antibioticima.

U ovom trenutku ne postoji specifični antivirusni lijek za krpeljni meningoencefalitis, već se provodi simptomatsko liječenje. U borbi protiv krpeljnog meningoencefalitisa uspješnim se pokazalo cjepivo. Cjepivo sadrži inaktivirani virus. Cijepiti se mogu odrasli i djeca starija od 12 mjeseci. Preporuča osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi (šumari, šumski radnici, vojnici, vatrogasci i drugi) kao i osobama koje u prirodi borave tek povremeno (izletnici, planinari, lovci, …).

Da bi se postigla doživotna zaštita, nakon što se obavi primarna serija cijepljenja koja se sastoji od tri doze cjepiva koje se daju s razmakom od u razmaku od mjesec odnosno godinu dana, potrebno je docjepljivanje jednom dozom cjepiva svakih 3-5 godina.

Cijepiti se možete u Zavodu za javno zdravstvo, u pravilu od 8 do 14h svaki dan u Koprivnici i Križevcima, u Đurđevcu ponedjeljkom i četvrtkom od 8 do 13h. Ove godine je cijena po dozi cjepiva: za djecu do 16 godina starosti – 157,60 kn, a za starije od 16 godina – 173,35 kn.

Radi dodatnih informacija nazovite: Koprivnica 048/655-120, Križevci 048/681-401, Đurđevac 048/811-345.

Izvor Zavod za javno zdravstvo Kc-kž županije
Možda vam se svidi

Komentiraj

Budi prvi komentator! (nakon upisa komentara provjerite email i slijedite upute)

avatar
3000
  Subscribe  
Obavijesti me o