Prehlada ili gripa

Foto: Pixabay.com

Često čujemo od pacijenata da imaju gripu u vrijeme kada virusa gripe još nema, a zapravo se radi o prehladi, pa bih htjela razjasniti što je gripa, a što je prehlada. Osim toga ulazimo u vrijeme kada virus gripe počinje cirkulirati našom zemljom pa nije naodmet malo se podsjetiti o simptomima gripe i liječenju.

PREHLADA

Prehladom smatramo svaku blagu infekciju primarno gornjeg respiratornog sustava. Prehladu izaziva više od 200 virusa koje nazivamo virusima prehlade. Najčešći su: rhinovirusi, coronavirusi, adenovirusi, coxsackievirusi, echovirusi, paramyxovirusi, respiratorni sincicijski virus i enterovirusi. Neki virusi, kao što su rinovirusi, rijetko uzrokuju ozbiljnu bolest. Drugi, kao virus parainfluence i respiratorni sincicijalni virus, uzrokuju blage infekcije kod odraslih, ali jake i značajne infekcije donjega respiratornog sustava (pluća) kod male djece. Uzroci 30 do 50 posto prehlada kod odraslih osoba, za koje se pretpostavlja da su virusne, ostanu neotkriveni. Do većine prehlada dolazi tijekom jeseni i zime. One počinju krajem kolovoza ili početkom rujna i traju sve do ožujka ili travnja. Pojavljuju se s početkom školske godine i hladnim vremenom. To je i razumljivo jer tijekom hladnih mjeseci ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru, djeca su u kolektivima (vrtićima i školama) i ako se prostori rijetko prozračavaju i neade- kvatno čiste, povećava se vjerojatnost širenja virusa s jedne osobe na drugu. Najviše oboljelih od virusnih prehlada – viroza respiratornog takta ima u zimi kada nam kreće i epidemija gripe. Inkubacija obične prehlade je vrlo kratka, iznosi samo 1 do 3 dana. Najčešće je bolest vrlo blaga, a ističu se samo lokalni respiratorni simptomi – hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, pečenje očiju, a katkad i blaža grlobolja. Uz to se pojavljuje sekrecija bistrog, teku ćeg ili sluzavog iscjetka iz nosa. U manjeg broja oboljelih pojavljuje se i nadražajni kašalj, koji nije dugotrajan. Osjećaj mirisa je obično oslabljen. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali pri infekciji patogenijim uzročnicima na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima. Bolest je samoizlječiva, nakon prosječnog trajanja od 4 do 6 dana, a komplikacije poput upale sinusa ili nižeg respiratornog trakta su vrlo rijetke.

GRIPA

Gripa ili influenca je teška zarazna bolest izazvana s RNA virusima koji napadaju respiratorni trakt mnogih životinja, ptica i čovjeka. Virus se lako prenosi kihanjem, kašljanjem, u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija. Inkubacija je 1-3 dana. Postoje tri virusa gripe ili influence (A, B i C). Kod ljudi virus gripe tip A najčešće izaziva komplikacije. Virusi gripe su skloni mutacijama. Na taj način virus opstaje u cirkulaciji i uvijek prijeti populaciji kao novi, patogeniji virus. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zbog takvih promjena virusi gripe mogu prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera) s pojavom teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama. Zadnji veliki antigenetski otklon dogodio se 2009. godine u Meksiku kada se pojavio novi virus influence, nastao rekombinacijom više virusa influence u organizmu svinje i nazvan je virusom svinjske gripe. Bolest se brzo proširila posvuda i poprimila pandemijski karakter. Sada se taj virus službeno naziva pandemijski virus A(H1N1) 2009. i od tada cirkulira zemaljskom kuglom.

Virusi gripe našom zemljom počinju cirkulirati u prosincu pa sve do kraja travnja. Kroz to razdoblje svake godine pratimo kretanje epidemije gripe putem prijava liječnika primarne zdravstvene zaštite i kliničara i određujemo njen početak, vrhunac i kraj. Isto tako određuje se vrsta i udio cirkulirajućeg virusa gripe. Klinički gripa je obilježena, ponajprije, općim simptomima, visokom temperaturom i glavoboljom, te bolovima u mišićima i umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, ali nakon 1 do 2 dana pojavljuju se suhi kašalj i grlobolja. Gripu prate brojne komplikacije, najčešće upala pluća koja može biti jako teška, a u osoba starije životne dobi i pogibeljna.

Gripa ili prehlada

LIJEČENJE PREHLADE I GRIPE

Liječenje prehlade i gripe je dosta slično. Kod jedne i druge kliničke slike liječenje je simptomatsko. Samo što će prehlada uz manju terapiju brže proći. Simptome prehlade najbolje je liječiti primjenom toplih napitaka, visoku temperaturu snižavati antipireticima u dozi koja odgovara dobi, a nos čistiti sprejevima s morskom vodom, te eventualno ukapavati kapi za nos. Za kašalj primijeniti sirupe koji će ublažiti kašalj i pomoći u iskašljavanju. Ukoliko se pojavi komplikacija prehlade poput upale sinusa, uha i jake upale grla svakako potražiti liječničku pomoć. Liječenje gripe jest simptomatsko, a to znači potrebno je obavezno mirovanje, nadoknada tekućine negaziranim toplim napicima, primjena analgetika i/ ili antipiretika za snižavanje temperature i bolova, upotreba lijekova za smirivanje kašlja. Budući da je gripa uzrokovana virusima, antibiotici nisu učinkoviti. Ukoliko unutar tri dana od početka simptoma bolesti dođe do pogoršanja kašlja, kratkoće daha, pojave osipa, jake glavobolje, izrazite grlobolje s otečenim limfnim čvorovima i eventualno s povraćanjem i temperaturom koja je i dalje do 40 ̊C potrebno je javiti se liječniku radi liječenja komplikacija primjenom antibiotika.

PREVENCIJA

Jedina učinkovita preventivna mjera protiv oboljenja od gripe je cijepljenje za tekuću sezonu. Cijepi se od studenog s cjepivom koje je namijenjeno za zaštitu od virusa gripe koji cirkuliraju sjevernom hemisferom po preporuci Svjetske zdravstvene organizacije i preporuci EU za tekuću sezonu. Oni koji se iz nekog razloga nisu cijepili vrijede iste preventivne mjere kao i za prehladu, a to su preporuke za zdravi način života, osobna higijena i higijena prostora u kojem živimo. Pod zdravim navikama mislim na svakodnevnu fizičku aktivnost, konzumiranje raznovrsne prehrane bogate voćem i povrćem, ne pušiti i konzumirati alkohol. Održati zdravu kondiciju organizma i na taj način osigurati snažan imunološki odgovor na viruse prehlade i gripe.

SPRJEČAVANJE ŠIRENJA PREHLADE I GRIPE

U vrijeme sezone obolijevanja od gripe i prehlade treba:

1. prati ruke redovno sapunom i vodom posebno nakon kašljanja i kihanja
2. prekriti nos i usta maramicom u slučaju kašljanja ili kihanja, baciti maramicu u smeće poslije korištenja
3. boraviti na svježem zraku, izbjegavati zatvorene prostore i gužve
4. izbjegavati bliske kontakte s bolesnim ljudima, izbjegavati odlazak u zdravstvene ustanove u vrijeme epidemije gripe ukoliko to nije neophodno
5. ako ste bolesni, osobito od gripe ostati kod kuće, mirovati
6. hranom unositi dovoljno vitamina u organizam, održavati kondiciju
7. prozračivati prostorije u kojima živimo i radimo

Izvor http://www.zzjz-kkz.hr
Možda vam se svidi
1 komentar
  1. kaja piše:

    Poruka Redakciji: baš ste me razveselili ovom novom rubrikom : O zdravlju!
    Prekrasno, a uz to i puno toga naučimo.
    Moja zahvala i dr. Adamić, na iscrpnom obrazloženju!
    Svima je dobrodošlo, pogotovo za nas starije, koji sigurno imamo i popratne kronične bolesti, a to u vrijeme grepe, nije za zanemariti.
    Još jednom HVALA!

Komentari su zatvoreni.