Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Prenosimo sa SoundGuardian.com – razgovor s glavnim akterima sutrašnje rođendanske izvedbe ‘Carmine Burane’ u Križevcima

CB1_Carmina_Burana_proba_glazbena_skolaU sportskoj dvorani u Križevcima u petak 20. studenoga (s početkom u 20 sati, op.ur.) stotinjak će glazbenika, većinom poteklih iz Glazbene škole Alberta Štrige, izvesti kantatu Carmina Burana Carla Orffa, pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića. Kao najavu sutrašnjeg koncerta donosimo razgovor s ravnateljicom glazbene škole u Križevcima, profesoricom Brankom Špoljar, profesorom Igorom Kudeljnjakom i s maestrom Vladimirom Kranjčevićem.

Ove godine glazbena škola Alberta Štrige u Križevcima slavi 70 godina svog postojanja i tim povodom svojim građanima će upriličiti i pokloniti jedan spektakularan koncert, odnosno program, koji je svakako nesvakidašnji i trebalo bi na to obratiti posebnu pažnju. Za početak razgovaram s ravnateljicom glazbene škole, profesoricom Brankom Špoljar, o tom događaju. Možete li nam reći kako je to uopće sve počelo, dakle sama ideja, kako se razvija i što možemo očekivati od tog programa.

Još u proljeće smo cijelu našu proslavu nazvali „Sedam sa sedamdeset“. Znači, 7 koncerata, 7 događanja u različitim kulturnim prostorima u gradu, za 70 godina Glazbene škole. Dakle, našu proslavu započeli smo još u ožujku tradicionalnim koncertom hrvatske glazbe u čast Albertu Štrigi, nastavili koncertom „Nagrađeni za grad“ u crkvi Sv. Ane, uslijedili su dani gitare pa koncert „Leggero profesore“ u Klubu kulture. Zadnji od događaja je bio večer dekaša, a, kao što ste i sami rekli, cijela proslava završava spektakularnim koncertom. Dakle, izvest’ će se djelo Carla Orffa – Carmina Burana. Kako je došla ideja? Pa zapravo, u ovih 70 godina mislim da građani znaju koliki je doprinos Glazbene škole na kulturnom planu, kakvi su naši rezultati, kakav je naš rad i zapravo smo smišljali što bi bilo dovoljno dostojno ovakve velike i značajne brojke.

Zanima nas tko je sve uključen u to. Dakle, tko sve izvodi, jer Carmina Burana je djelo koje je sigurno impozantno i po broju izvođača?

BŠ: Pa mi smo se, obzirom na naše mogućnosti, odlučili na verziju ove skladbe, verziju za mješoviti dječji zbor, dva klavira i udaraljkaški ansambl. I prema tome smo krenuli s pripremama. U veliki mješoviti zbor, ono na što sam osobito ponosna i ono što mi je jako drago, uključili smo velik broj naših bivših srednjoškolaca. To su već ljudi koji rade, Zagreb, Križevci, Koprivnica i koji se redovito odazivaju na probe koje su, naravno, i vikendom prilagođene njima. Dakle, uključeni su bivši učenici, sadašnji učenici, srednjoškolci, nastavnici škole. Udaraljkaški ansambl također čine bivši i sadašnji učenici. Izbor solista smo prepustili maestru Vladimiru Kranjčeviću i radi se o profesionalnim solistima. Sopran pjeva Lidija Horvat Dunjko, tenor Ladislav Vrgoč i bariton Ljubomir Puškarić.

I na klavirima? Dva su klavira?

BŠ: Tako je. Dva klavira: naši profesori iz škole Judita Paljević Kraljik i Ivan Violić.

CB2_Carmina_Burana_proba_glazbena_skolaSad ste spomenuli maestra Vladimira Kranjčevića. Oko njega se to zapravo sve skupa vrti.

BŠ: Tako je. Oko njega se sve vrti. Kad sam ga prije šest mjeseci, i više, nazvala s idejom da bi za proslavu škole radili upravo to djelo, on je na prvu pristao i to nam je od početka ogroman poticaj i ogromna podrška.

Pretpostavljam da maestro Vladimir Kranjčević ne može baš svaki put bit na probama, a načuo sam da Vi sudjelujete kao pomoć njemu u tim pripremama kad njega nema. Tko još sve, osim Vas, priprema pojedine sekcije i dijelove tog maestralnog orkestra i zbora?

BŠ: Udaraljkaše je vrlo kvalitetno pripremio naš kolega Josip Konfic, koji i sam ima rezultate s učenicima udaraljkašima. I nakon prve probe koju smo imali s udaraljkašima, maestro Kranjčević je bio izuzetno zadovoljan s njegovim radom.

Razgovaram i s profesorom Igorom Kudeljnjakom, kojega najviše poznajemo po vođenju tamburaša, s kojima već ima uspjehe, tako da održava kontinuitet uspjeha križevačkih tamburaša. Ali ovoga puta on je u drugoj ulozi. Neće biti tambure pored njega nego u djelu Carmina Burana sudjeluje na svoj poseban način, a to je nešto kao tehnički organizator. Igore o čemu se tu radi?

IK: Radi se o tome da sam se ovaj puta više angažirao u organizaciju, u tehničke detalje, inžinjering, kako mi to velimo, nego u sam umjetnički posao. Iako i sam pjevam u zboru, ovoga puta s umjetnosti imam malo veze.

Koji si glas u zboru?

IK: Tenor, prvi. Makar ne zvučim tak’, ali me tako ravnateljica odredila: „Moraš, smanjit ću ti plaću ako nećeš.“ I onda sam ja tako ispao prvi tenor. (smijeh)

Šala mala. Sad kad smo spomenuli ravnateljicu, ona tu sudjeluje isto u pripremi kad nema maestra Kranjčevića, onda ona uskače…

IK: Ravnateljica ne da uskače, ravnateljica je to i pripremila – cijeli zbor. Maestro je do sada došao na dvije probe i naravno da ne može biti na svakoj probi, ali mi smo do sada imali sigurno tridesetak-četrdesetak probi, pedesetak možda, jer smo krenuli s probama u petom mjesecu, pred kraj prošle školske godine jer djelo je stvarno opsežno, pogotovo za ljude koji nisu malo duže u glazbi tj. kao da se time bave profesionalno.

Da, čuo sam da će biti preko 100 izvođača na pozornici.

IK: Da, stotinjak ljudi u mješovitom zboru…možda ne stotinjak, 80 u mješovitom zboru, 20 u dječjem zboru, možda i više, osam udaraljkaša, dva klavirista, tri solista i dirigent – maestro Kranjčević.

CB3_Carmina_Burana_proba_glazbena_skolaBit će to zaista spektakularno. Kad govorimo o tom tehničkom dijelu, koliko je pozornica velika? Koja je kvadratura te pozornice?

IK: Razgovor je bio da je sama pozornica 10×5 gdje će biti orkestar, da ga tako nazovemo, ansambl. Dakle, dva klavira i udaraljkaši. Iza pozornice su tribine na kojima će stajati zbor. To radi naš sugrađanin Nik pa on te detalje i tehničke mjere zna bolje. Mi smo mu samo rekli kaj nas zanima i kak bi htjeli da to izgleda. Naravno da su tu još i one rampe i razglas i rasvjeta i platna iza i mali milion stvari. Nismo ni znali kaj nas sve čeka kad smo se upuštali u to, ali to je stvarno jedan ogroman projekt i nadamo se da će biti tako i posjećen i popraćen.

Tu će sigurno biti ozvučeni udaraljkaši i klavir, a zbor? I zbor će isto biti ozvučen s mikrofonima ili?

IK: Da, zbor će biti ozvučen. Vidjet ćemo dolje u dvorani kad dođemo, to nas je, možda, i ponajviše strah jer smo jako veliki trud uložili u cijelu pripremu do sada i još nas čeka dva tjedna, ali kad dođemo dolje u dvoranu to vam poremeti sve one planove jer tu u našoj dvorani čuješ jedno, a dolje će ta tonska slika biti sasvim drugačija, to smo svjesni toga – mi koji smo najbliži tome, ali mislim da puno ljudi u zboru i orkestru nije svjesno da će im to poremetiti tonsku sliku, ali imamo dvije probe i dobre tonce. Imamo tonsku probu gdje ćemo morat sve te detalje riješiti oko jeke, oko razglasa, oko svega, koliko nam treba monitoringa – to su sve tehnikalije koje nije jednostavno riješit jer nije samo stvar kaj budete vi u publici čuli nego je stvar i kako se mi osjećamo na pozornici. Ako se mi loše osjećamo na pozornici, sigurno u publiku ne bude išlo dobro. Odnosno, ako se mi ne budemo čuli na pozornici.  Ali, moram tu reći da imamo stvarno dobru ekipu koja je radila tako velike projekte već nekoliko puta i sjajni su tonci. Ja sam uvjeren da će oni to sve znati posložiti kako Bog zapovijeda.

Razgovaram s maestrom Vladimirom Kranjčevićem nakon probe koja je bila ovdje u dvorani Glazbene škole, a, naravno, proba je bila kao priprema za spektakularan koncert koji će se održati sutra povodom 70. obljetnice Glazbene škole u Križevcima. Evo maestro, da Vas pitam, kako Vi doživljavate ovo što Glazbena škola priređuje, ovo djelo za izvođenje, i kako Vi gledate na sam nastup, odnosno na probu, kako vaši napreduju u probama?

VK: Kad je to meni ravnateljica škole, profesorica Branka Špoljar, napomenula i zvala me negdje koncem četvrtog – petog mjeseca, ja sam to s čuđenjem prihvatio. „Čuđenjem“ u pozitivnom smislu da su se odlučili na tako jednu kompliciranu kompoziciju jer Carmina Burana Carla Orffa spada među najteže partiture u 20. stoljeću. Ona je bila revolucionarna partitura, nastala 50-ih godina, i danas je to šlager, možemo slobodno reći, jer je muzika tako daleko otišla u svom izričaju da danas taj Orffov stil predstavlja jednu povijesnu činjenicu i ima mnogo onih koji to slijede i dalje. Međutim, muzika je krenula i drugim tokovima, ne mogu reći „ljepšim“, ali novijim, da tako kažem. To je sasvim sigurno remek – djelo s užasno puno izazova. To je njegova prva verzija. Druga verzija je za veliki orkestar. Ovo je prva verzija za dva klavira, udaraljke, tri solista, sopran, tenor i bariton, i mješoviti zbor. Moram reći da nisam vjerovao da su se uspjeli organizirati tako da i zbor i orkestar čine od bivših i sadašnjih učenika, dakle sve iz iste familije, da tako kažemo, što je posebna dragocjenost tog projekta, s obzirom da se tim projektom slavi jedan značajan jubilej, a to je 70 godina Glazbene škole Alberta Štrige. Mislim da se rijetko koja škola u Hrvatskoj može pohvaliti da je u stanju na taj način organizirati i okupiti zbor od devedesetak ljudi kojeg čine bivši i sadašnji učenici i profesori i udaraljkaši i pijanisti – to je zaista čudo. U današnjim okolnostima zauzetosti i strke i zbrke – to je zaista čudo. I tim više me to veseli jer mi je jasno da je to jedna ekipa koja je spremna ući u velike izazove, a to Križevcima treba. Križevci su uvijek bili grad kulture i obrazovanja i to bi morali i dalje biti i dalje se u tom smjeru razvijati.(SG)

kaja
kaja

Svaka čast, našoj Glazbenoj školi, stavrno nas je razmazila, (a pogotovo ove godine), za svoj 70-ti!
Sve čestitke ravnateljici, svim sudionicima, onima koji brinu o tehnikalijama i maestru Kranjčevicu, što će nas počastiti svojim dirigentskim vodstvom.
Veslim se večerašnjoj prdestavi, šlag na rođendanskoj torti.
Sretno!

Vildana Cigler

Ponos grada….sve cestitke…

wpDiscuz