Ultimate magazine theme for WordPress.

Intervju: Energetske zadruge – obnovljivi izvori u vlasništvu lokalne zajednice

solarne_celijeZadrugarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju koja seže u 19. stoljeće, no prva energetska zadruga osnovana je tek prije tri godine na otoku Krku. Do danas je broj energetskih zadruga u zemlji narastao na desetak, a o važnosti i preduvjetima bržeg razvoja ovih zadruga u Hrvatskoj, kao i iskustvima zemalja poput Danske i Njemačke u kojima je više od 50 posto svih obnovljivih izvora energije u vlasništvu građana i energetskih zadruga, za domosfera.hr govore stručnjaci iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Hrvatska koji se bave ovim područjem, dr. sc. Robert Pašičko, voditelj tima za energetiku i klimatske promjene te Mislav Kirac, voditelj projekta elektrifikacije kućanstava u ruralnim krajevima korištenjem obnovljivih izvora energije, koji radi i na projektima koji uključuju građane u vlasništvo obnovljivih izvora.

Do kojeg je stupnja razvoja došlo energetsko zadrugarstvo u Hrvatskoj?

Prva energetska zadruga u Hrvatskoj osnovana je na otoku Krku. Budući da je realizacija projekata obnovljivih izvora energije često administrativno i tehnički za pojedinca zahtjevan pothvat, lokalno stanovništvo, komunalna poduzeća i općine osnovali su energetsku zadrugu kako bi zajedničkim nastupom olakšali, ubrzali i smanjili troškove izgradnje obnovljivih izvora energije za svoje članove. Energetske zadruge u Hrvatskoj tek započinju prve korake, a iako je velik interes građana za obnovljive izvore, u Hrvatskoj su oni trenutačno rezervirani za elitno društvo velikih tvrtki i nekoliko pojedinaca.

Kvote za poticanje izgradnje projekata energije iz vjetra i sunca su popunjene, čime je onemogućen daljnji razvoj obnovljivih izvora energije u vlasništvu građana, tj. energetskih zadruga. Stvar se toliko zakomplicirala da se čekaju novi modeli poticanja i izgradnje primjerice sunčanih elektrana, što sve koči razvoj cijelog sektora. Rezultat je jasan – Hrvatska je na samom začelju u korištenju primjerice sunčanih elektrana. Za usporedbu, samo Maribor ima više instaliranih sustava od cijele Hrvatske. U takvom okruženju u Hrvatskoj djeluje desetak energetskih zadruga, ali im je zbog navedenog zastoja usporena realizacija planiranih projekata.

Trenutačno je u javnoj raspravi novi Zakon o obnovljivim izvorima energije koji može naglavce promijeniti situaciju i ubrzati projekte tzv. građanske energije. Tu su i EU fondovi gdje lokalna zajednica u suradnji s građanima na raspolaganju ima veliku priliku financirati zelene energetske projekte, koji mogu značajno unaprijediti lokalnu zajednicu. Ovo je vrlo važno jer kada se stvore uvjeti za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije, ove će zadruge biti mali centri znanja i razvoja takvih projekata u svojim sredinama.

Koja je energetska zadruga u Hrvatskoj zasad najuspješnija? Koliko ove zadruge kod nas imaju članova i tko su oni?

Nezahvalno je uspoređivati uspješnost pojedinih zadruga, ali nekoliko ih se ističe različitim pristupima i uspješne su.

Energetska zadruga Otok Krk ima veliku snagu u svojim članovima, među kojima su grad Krk, sve općine na otoku, gradsko komunalno poduzeće, udruge, pojedinci. Nekoliko stotina članova izrazilo je želju da se priključe zadruzi i trenutačno su na čekanju dok se ne pokrenu konkretni projekti – prvi naglasak bio je na vlastitim sunčanim elektranama gdje su koristeći snagu velikog broja uspjeli spustiti cijenu projektiranja sustava za šest puta, a cijenu opreme za 40 posto. Imaju jasan cilj i viziju ostvariti energetsku neovisnost otoka Krka (Strategija otoka s nultim emisijama do 2030. godine) i aktivno razvijaju projekte u tom smjeru. Na Krku je dosad realizirana sunčana elektrana snage 137 kW, planira se Energetski edukativni centar, izgradnja vjetroelektrane 36 MW, elektrana na bioplin, kogeneracija na biomasu… Njihov poslovni model je jasan – povezati grad/općinu s građanima i zajednički raditi na projektima, a masovnim pristupom doći do povoljnijih instalacije sunčanih elektrana.

Energetska zadruga Kaštela upravo je u fazi realizacije prve energetski neovisne škole, koja je ujedno i njihov član. Osim što je sva rasvjeta zamijenjena energetski efikasnom LED rasvjetom, u tijeku je izgradnja solarne elektrane (22 kW) na krovu OŠ Ostrog, što je prvi takav primjer u Hrvatskoj. Iskorišteni su inovativni modeli financiranja – ESCO i crowdfunding, gdje su putem interneta osigurana početna sredstva.

Zelena_energija_u_primjeni_2011-1024x682Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji sa Zadrugom za etično financiranje među ostalim projektima razvija i prvu zadrugu koja će biti opskrbljivač zelenom električnom energijom za svoje članove. Trenutačno provodi projekt SustainCamp usmjeren na zelenu energiju u kampovima i turizmu, te priprema sličan projekt namijenjen OPG-ovima. Pomaže razvoj drugih energetskih zadruga, izrađuje dokumentaciju i studije za nove projekte zelene energije i priprema projekte za financiranje iz raznih EU fondova.

Braniteljska zadruga Kapela ujedno je i energetska, a njezini članovi rade na pretvaranju šumskog otpada, drvne sječke u energent biomasu, a planiraju i pelete. Koliki je potencijal njihovog rasta dovoljno govori činjenica da Nacionalni park Plitvička jezera koji djeluje u neposrednoj blizini na lož ulje godišnje potroši više od deset milijuna kuna. Zamjenom lož ulja biomasom taj bi iznos bio višestruko manji, a omogućio bi i lokalno zapošljavanje.

Članova energetskih zadruga u Hrvatskoj nekoliko je stotina, a to su najčešće građani zainteresirani za održivi razvoj energetike i žele biti uključeni u razvoj obnovljivih izvora energije. No, tisuće građana su članovi poljoprivrednih zadruga, koje mogu proširiti svoju djelatnost na energetsku, budući da je danas značajan dio EU fondova za poljoprivredu usmjeren na zelenu energiju.

Kada i gdje su se u Europi počele osnivati prve energetske zadruge? Gdje su najbrojnije?

Energetske zadruge počele su se osnivati 70-ih godina u Danskoj i to kao odgovor na naftnu krizu i okretanje obnovljivim izvorima energije. I danas Danska predvodi u razvoju energetskih zadruga, ali Njemačka i Nizozemska također imaju razvijenu kulturu energetskih zadruga. Snažno rastu energetske zadruge u Španjolskoj, Portugalu, Belgiji i drugim zemljama. Razvoj energetskih zadruga potaknuo je strahovito brz razvoj obnovljivih izvora energije u posljednjih desetak godina. U energetici se upravo odvija prava revolucija koja mijenja način na koji poimamo pitanje energije. Obnovljivi izvori energije, za razliku od centralizirane proizvodnje električne energije u velikim termoelektranama, proizvode energiju u lokalnim pogonima koristeći relativno jednostavnu tehnologiju i što je najvažnije – beskonačan i besplatan izvor energije. Energija vjetra i sunca svima je dostupna i građanima omogućava da postanu ne samo pasivni kupci, već i proizvođači električne energije.

Pritom danske ili njemačke energetske zadruge najčešće funkcioniraju kao štedionice. Kroz članstvo u zadruzi građani kupuju udio u lokalno izgrađenoj vjetroturbini ili solarnoj elektrani i za to dobivaju kamatu, obično oko 5-7 posto godišnje. Na taj način umjesto u banku, svoj su novac “oročili” u vjetroturbini u svojoj lokalnoj zajednici što pozitivno utječe na zapošljavanje, okoliš i energetsku neovisnost.

RaH Tribina "ODRŽIVA ENERGETIKA"Koji su glavni preduvjeti uspješnog razvoja energetskih zadruga?

Budući da građani ovdje dugoročno ulažu svoj novac, nužno je međusobno povjerenje članova. Danci imaju stogodišnju tradiciju i zadruge su u toj zemlji prirodan oblik organizacije lokalnog stanovništva. U Hrvatskoj je pojam zadruga opterećen negativnim iskustvima iz prošlih vremena, ali svijest se mijenja i to je vrlo bitno za razvoj energetskih zadruga. Usto, u Hrvatskoj zakoni nisu naklonjeni uključivanju građana u razvoj obnovljivih izvora energije. Kod nas se sustav temelji na kvotama koje su u pravilu popunjene od strane velikih tvrtki koje jedine imaju kapacitet za višegodišnju borbu kroz džunglu birokracije. Za razliku od Hrvatske, u Danskoj građanin treba potpisati samo dva dokumenta kako bi pristupio zadruzi i postao suvlasnik malog dijela vjetroelektrane. Također, u Danskoj je prilikom gradnje vjetroelektrane obavezno građanima ponuditi na otkup minimalno 20 posto projekta, a oni koji ulože novac u takve projekte oslobođeni su poreza.

Kako danas izgleda scena energetskih zadruga u zemljama gdje su one najrazvijenije? Koje obnovljive izvore preferiraju?  

Snažan razvoj obnovljivih izvora energije u Danskoj i Njemačkoj temelji se upravo na aktivnom uključenju građana kroz energetske zadruge. Tako je danas u Danskoj i Njemačkoj više od 50 posto svih obnovljivih izvora energije u vlasništvu građana i energetskih zadruga, dok je samo 6 posto u vlasništvu velikih energetskih tvrtki koje su do prije nekoliko godina imale monopol na proizvodnju električne energije. Kroz energetske zadruge u Danskoj su stotine tisuća građana uključene u razvoj obnovljivih izvora energije, ponajviše vjetra. Zahvaljujući tome Danska danas proizvodi 40 posto električne energije iz energije vjetra. Nizozemci su pak rekorderi u financiranju projekata obnovljivih izvora energije putem grupnog financiranja od strane građana – za potrebe gradnje jedne vjetroelektrane prikupili su 1,3 milijuna eura od 1.700 građana za samo 13 sati!

Kako potaknuti uspješniji i brži razvoj zadruga u Hrvatskoj? Zašto je njihov razvoj u državnom interesu?

Razvoj energetskih zadruga izravno je ovisan načinu na koji želimo razvijati obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Oni predstavljaju veliku priliku za razvoj domaće industrije, znanja, smanjenje nezaposlenosti, razvoj lokalnih zajednica i očuvanje okoliša. Neke europske zemlje davno su to prepoznale i na tome grade velik dio svoje ekonomije. Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije koji je u izradi nudi priliku da se dobra praksa iz europskih zemalja primijeni i kod nas. U tu svrhu Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj je u suradnji s dvadesetak europskih i domaćih partnera izradio preporuke za poticanje energetskih zadruga u Hrvatskoj. Proučili smo što rade druge zemlje, a što se može primijeniti kod nas i na temelju toga izradili prijedlog s nizom mjera koje treba provesti.

Po uzoru na Dansku predlažemo da se i kod nas uvede obveza uključenja građana u suvlasništvo u projektima, a po uzoru na Španjolsku i Nizozemsku da se uvede neto mjerenje električne energije, što znači da bi se građanima naplaćivala samo razlika potrošene i samostalno proizvedene električne energije.

Iako su političke odluke za razvoj energetskih zadruga vrlo važne, jednako važno je poticati njihov razvoj na lokalnoj razini. UNDP sudjeluje u više europskih projekata vezanih za uključenje građana u razvoj obnovljivih izvora energije i već godinama promiče razvoj energetskih zadruga. Jedan od njih je Citizenergy, europski projekt kojem je cilj uspostava europske platforme koja će svim građanima u EU omogućiti da u samo nekoliko klikova na računalu postanu suvlasnici odabranog projekta, primjerice vjetroelektrane.

U sklopu projekta Citizenergy u sljedeće dvije godine samo putem crowdfundinga, grupnog financiranja putem interneta, prikupit će se 15 milijuna eura za projekte obnovljivih izvora koje stavimo na tu platformu. To je i velika prilika za financiranje zelenih energetskih projekata u Hrvatskoj, te UNDP upravo radi na pronalasku projekta koji bi na ovaj način mogao zatvoriti financijsku konstrukciju.

Razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj trebao bi se temeljiti na aktivnom uključenju građana kroz energetske zadruge. Na obnovljive izvore u Hrvatskoj ne treba gledati kao na obvezu koju je nametnula EU već kao priliku za rješavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova. Tako se izbjegava protivljenje građana projektima u njihovoj zajednici, povećava iskoristivost fondova EU i izbjegava potreba gradnje glomaznih skupih elektrana na fosilna goriva. Danas revoluciju obnovljive energije u Europi provode motivirani građani!(ZelenaZona)

Robert_Pasicko_UNDPRobert Pašičko: Na zagrebačkom je sveučilištu diplomirao elektrotehniku 2003. i menadžment 2008. godine. Doktorsku disertaciju o konkurentnosti niskougljičnih tehnologija u uvjetima trgovanja emisijama i klimatskih promjena obranio je na Sveučilištu u Zagrebu i Norveškom tehničkom sveučilištu (NTNU).
Posljednjih pet godina radi u UNDP Hrvatska kao voditelj tima za energetiku i klimatske promjene. Sudjelovao je u izradi brojnih nacionalnih strateških i zakonodavnih dokumenata u području energetike i klimatskih promjena i koordinirao rad na izradi Okvira za niskougljičnu strategiju RH. Trenutačno vodi nekoliko projekata financiranih iz EU i nacionalnih fondova, usmjerenih prema održivom razvoju energetike koji doprinose razvoju lokalnih poslova i ekonomije. Pašičko kaže kako održivi razvoj i energetski sustav baziran na 100 posto obnovljivim izvorima energije do 2050. godine nema alternativu.

Mislav_Kirac_UNDP_Sindikat_biciklistaMislav Kirac: Diplomirani inženjer strojarstva, u UNDP-u Hrvatska radi kao voditelj projekta elektrifikacije kućanstava u ruralnim krajevima korištenjem obnovljivih izvora energije, te na projektima koji uključuju građane u vlasništvo obnovljivih izvora.
Prije toga četiri je godine radio na nacionalnom projektu povećanja energetske efikasnosti u javnoj upravi i drugim projektima vezanim uz energetiku. Suosnivač je Zelene energetske zadruge i aktivno je uključen u više europskih razvojnih projekata usmjerenih na uključenje građana u razvoj obnovljivih izvora energije.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.