Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Večeras promocija priručnika ‘Glagoljica za osnovce’

Glagoljica_za_osnovce_Martina_Valec_RebicNaklada Ljevak iz Zagreba poziva večeras u 18:30 sati u Malu dvoranu Hrvatskog doma u Križevcima na promociju knjige “Glagoljica za osnovce” autorice Martine Valec-Rebić, profesorice hrvatskog jezika i književnosti iz Križevaca. Riječ je o priručniku za voditelje glagoljaških skupina, koji je nastao nakon šestogodišnjega učenja i istraživanja, skupljanja materijala i ideja te suradnje s institucijama i pojedincima koji se bave istraživanjem i poučavanjem glagoljice, u namjeri da bude jednostavan i praktičan vodič učiteljima koji žele ući u čudesan svijet glagoljice.

Na promociji će, uz autoricu, govoriti Biserka Draganić iz Društva prijatelja glagoljice, Danijela Zagorec iz OŠ Ljudevita Modeca Križevci, urednica Slavica Kovač, a moderatorica će biti dr.sc. Tanja Baran. U glazbenom dijelu programa nastupit će Gitaristički kvintet Glazbene škole Alberta Štrige Križevci pod vodstvom mag. Tamare Perc te Katedralni pjevački zbor Križevci pod vodstvom Ozrena Bogdanovića.

Priručnik sadrži savjete za osnivanje i vođenje glagoljaške družine u kojoj će se učiti i istraživati o glagoljici, ali se i kreativno izražavati. Također donosi i prijedloge za javno predstavljanje svojega rada, suradnju s drugim glagoljaškim družinama i terensku nastavu. U nastojanju da učitelju bude koristan, priručnik sadrži mnoštvo materijala koji se izravno mogu rabiti u nastavi. Na priloženome CD-u učitelji će pronaći plan i program rada, nastavne listiće, preglede, radne listove, slikokaze i igre.

Iz recenzije dr.sc. Jelene Vignjević, s Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: “Priručnik Glagoljica za osnovce, kao pomoćno nastavno sredstvo za izbornu nastavu glagoljaške skupine, na jasan i razumljiv način, didaktički dobro promišljeno nastavnicima donosi metode obrade sadržaja iz područja glagoljične povijesti hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Priručnik donosi prijedlog tijeka nastavnih, učioničkih i izvanučioničkih aktivnosti u radu glagoljaške skupine, obilje nastavnih materijala te podsjetnik na temeljne sadržaje iz navedenoga područja. Utemeljen u praksi iz koje često crpi primjere i pozitivna iskustva, bit će bez sumnje vrlo konkretna i korisna pomoć voditeljima glagoljaških skupina.

Kako je područje izborne nastave s glagoljičnim temama vrlo slabo obrađeno metodičkom literaturom, a sve je veći interes u osnovnim i srednjim školama za prisutnost tih tema u nastavi, ovaj će priručnik zasigurno mnogim voditeljima glagoljaških skupina olakšati nastavnu praksu. On je dobar i primjeren odgovor na zahtjeve suvremenih interesa za identitetska pitanja hrvatskoga društva netom formalno uključena u višenacionalnu zajednicu ujedinjene Europe. Suvremeni globalizacijski procesi podloga su na kojoj se još jače ističe važnost izgradnje pozitivnih stavova o regionalnim kulturnim specifičnostima i vrijednostima pa je i razumljiva suvremena reaktualizacija fenomena iz nacionalne kulturne prošlosti. Ovaj je priručnik u tim okolnostima vrijedan putokaz kako spoznati i očuvati vlastite nacionalne kulturne posebnosti i kako njima obogatiti širu zajednicu. Razumijevanjem i njegovanjem vlastitih kulturnih vrijednosti učenici će, uz pomoć glagoljične izborne nastave, razvijati i sposobnost boljega razumijevanja i uvažavanja specifičnosti drugih naroda i kultura.

Navedenim sadržajnim i metodičkim odlikama ovaj je priručnik sredstvo kojim se potiče i razvija učenička kompetencija kulturne svijesti i izražavanja, jedna od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje prema obrazovnim smjernicama Europske unije. Priručnik Glagoljica za osnovce vrijedan je prinos metodici hrvatskoga jezika uopće, jer bogato razrađuje načine poučavanja građe iz povijesti hrvatskoga jezika, hrvatske knjižne i književne baštine te povijesnoga hrvatskoga pisma – glagoljice.”

Što je glagoljica?
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st. Njime su se Hrvati služili preko tisuću godina. Početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica, ali se glagoljica u nekim hrvatskim krajevima održala do kraja 19. st.

Kako je nastala glagoljica?
O postanku glagoljice ima raznovrsnih znanstvenih teorija. Prema jednoj od njih, postanak glagoljice veže se uz širenje kršćanstva u 9. st. Tu su zadaću obavljali bizantski redovnici iz Soluna braća Ćiril (pravim imenom Konstantin) i Metod i njihovi učenici.
U to je vrijeme stvoren prvi slavenski književni jezik koji nazivamo općeslavenskim, staroslavenskim, (staro)crkvenoslavenskim. Taj je jezik služio kao književni svim slavenskim narodima, bio je nadnacionalni jezik slavenskog književnog srednjovjekovlja. Konstantin je za taj jezik izumio posebno pismo – glagoljicu. Na taj su jezik i pismo preveli brojne crkvene knjige, a kasnije se glagoljica koristila i za zapisivanje hrvatskoga jezika.

Kako je glagoljica dobila ime?
Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagoljati što znači govoriti, reći, kazati, propovijedati, izjaviti. Oblici toga glagola čuli su se jako često kod obavljanja crkvenih obreda na općeslavenskom književnom jeziku. Pismo je glagoljicom prozvano u 19. st., ali termin glagoljski poznat je još od 16. st.

Postoje li različite vrste glagoljičnih slova?
Glagoljična slova mogla su biti obla i uglata. Danas se pretpostavlja da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate. Oblu glagoljicu poznavao je sav slavenski svijet i pisao njome od 10. st., ali prestali su je koristiti već u 12. stoljeću. Na našim je prostorima obla glagoljica u 13. st. postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom. U novije vrijeme neki istraživači govore o dosad nepoznatom tipu kojeg smatraju najstarijim – tzv. trokutastom tipu. On je vjerojatno bio u upotrebi od 9. do 10. st.
U 14. stoljeću javlja se i glagoljični brzopis, tzv. kurzivna glagoljica. Njome su pisani brojni dokumenti koji nam pružaju obilje podataka o svakodnevnom životu u Hrvatskoj kroz prohujala stoljeća.