Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Istraživanje – Naša županija među najvećim uvoznicima hrane u Hrvatskoj

Kilogram kukuruza lani je stajao 1,60 kuna zbog čega su mnogi stočari odlučili smanjiti proizvodnju; no ove je godine kukuruz samo 62 lipe KOPRIVNICA – Naša je županija jedan od najvećih uvoznika hrane u Hrvatskoj, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore o robnoj razmjeni s inozemstvom i uvozu prehrambenih namirnica. To je, dakako, samo jedna strana lokalne priče o trgovinskom saldu i hrani jer ne treba smetnuti s uma da je Koprivničko-križevačka županija i jedan od najvećih izvoznika hrane u Hrvatskoj. I jedno i drugo, razumije se, treba zahvaliti koprivničkoj prehrambenoj kompaniji Podravka koja je velik uvoznik sirovine i veliki izvoznik gotovih proizvoda.

Prema podacima HGK-a, uvjerljivo najveći uvoznik hrane u Hrvatskoj je Todorićev Konzum koji je 2007. godine na domaće tržište iz inozemstva dopremio blizu milijardu kuna vrijedne prehrambene artikle. Na drugo i treće uvozničko mjesto ugnijezdili su se Podravka (472 milijuna kuna) i Ledo (337). Na četvrtom, petom i šestom su listom domaće mesne industrije – Stanić, Braća Pivac i PIK Vrbovec – što dovoljno govori i o stanju stočarske proizvodnje u Hrvatskoj. Istraživajući uvozno-izvoznu bilancu u sektoru hrane došli smo do zabrinjavajućih podataka koje i stručnjaci koji čvrsto stoje na tlu gledaju s priličnom dozom pesimizma. Procjene ukupnog tržišta hrane i pića te udjel uvoza u tom tržištu pokazuju kako Hrvatska ima najveći postotak uvezene hrane u Europi. Zvuči nevjerojatno, ali je istinito: zemlja koja posjeduje plodna polja, pašnjake, golem morski pojas i dijelom mediteransku klimu ne proizvodi baš ništa u dovoljnim količinama za vlastite potrebe.

Uvoz jači za trećinu

Da se malko ispravimo: proizvodi mandarine, ali samo njih. Financijsko-poslovni mjesečnik Banka nedavno je proveo istraživanje o proizvodnji i potrošnji nekih poljoprivrednih proizvoda te došao do zaključka kako gotovo i nema kulture koja se ne uvozi. Prema podacima Banke, najdrastičniji je slučaj graha – čak 75 posto domaćih potreba za tom popularnom namirnicom dolazi iz uvoza. Oko 30 posto mrkve i crvenog luka pokriva se uvozom, a nemamo ni dovoljno jabuka kojih moramo uvesti otprilike 16 posto kako bismo zadovoljili godišnju domaću potrošnju. Friški podaci Zavoda za statistiku samo potvrđuju crne slutnje i prognoze. U prvih devet mjeseci uvoz hrane u Hrvatsku porastao je čak za trećinu u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Stručnjaci očekuju da ćemo do kraja godine uvesti čak oko tri milijarde dolara vrijednu hranu. Pesimizam dodatno potpiruje i statistički podatak o stočnoj proizvodnji u 2007. godini, koja je prvi put u nekoliko posljednjih godina u osjetnijem padu. Ove je godine, pak, biljna proizvodnja manja za 5,5 posto, a stočna za 2,1 posto. Uzgoj goveda i goveđeg mesa pao je lani, tako, za sedam posto, svinja za pet posto, a jaja također za pet posto. Istodobno tješi podatak da je rasla proizvodnja peradi, i to za šest posto. Uzgajivače stoke u Koprivničko-križevačkoj županiji taj podatak ne čudi previše s obzirom na lanjsko divljanje cijena stočne hrane. Kilogram kukuruza, primjerice, lani je stajao 1,60 kuna, a ove ga se godine otkupljuje za samo 62 lipe. Zbog toga su lani mnogi stočari odlučili smanjiti proizvodnju, a neki su podravski poljoprivrednici, kako se doznaje, šokirani rastom cijena stočne hrane odustali od već početih projekata izgradnje farmi.

Pšenica jeftinija 42 posto

Kretanje cijena hrane na robnim burzama lani i ove godine također ukazuje na potpun kaos i neizvjesnost u kojoj se poljoprivrednici teško snalaze. Oni koji su ove godine sijali kukuruz u Podravini i Prigorju, sljedeće bi se godine trebali baciti na pšenicu i uljanu repicu, tvrde ovdašnji veliki proizvođači. No nitko živ im ne može jamčiti hoće li doista pogoditi s tim kulturama ili će proći kao s kukuruzom čija se cijena ovih dana srozala na najniže grane. Što je najbolje, nitko ne želi predviđati daljnje kretanje cijena poljoprirvednih proizvoda. Svi, dakako, očekuju stabilizacije cijena, ali kad bi se to moglo dogoditi – ne znaju ni najupućeniji. Prema podacima s robnih burzi u SAD-u i Velikoj Britaniji, cijena kukuruza na svjetskim tržištima ove je godine pala 17 posto, pšenice 42 posto, a soje 28 posto. Ni kretanje ukupna uvoza i izvoza u prvih devet ovogodišnjih mjeseci u gradovima i općinama naše županije ne ulijeva previše optimizma. Ukupan uvoz u županiji rastao je po stopi od 11,4 posto, a izvoz je bio veći za skromnijih 5,8 posto, što je dovelo do produbljivanja vanjskotrgovinskog minusa koji sad iznosi oko 80 milijuna kuna. U najboljem je položaju, zahvaljujući Podravki, Hartmannu i Bilokalniku, grad Koprivnica s vanjskotrgovinskim suficitom od otprilike 120 milijuna kuna.
Koliko čega dolazi iz uvoza (%)

 grah 75 mrkva 30 luk 29 jabuka 16 rajčica 12 paprika 11 krumpir 10 IZVOR: Banka, studeni 2008. Najveći hrvatski uvoznici hrane (mil. kn) Kozum 980,4 Podravka 471,7 Ledo 336,9 Stanić 288,3 Braća Pivac 277,4 PIK Vrbovec 260,6 Vindija 239,7 Dukat 202,2 Koka 160,4 Gavrilović 147,5 IZVOR: Hrvatska gospodarska komora Stočna proizvodnja u 2007. goveda 75.000 t. (-7%) svinje 179.000 t. (-5%) jaja 804.000 kom. (-5%) mlijeko 834 mil. l. (+1%) IZVOR: Državni zavod za statistiku Ovogodišnji pad/rast cijene (%) kukuruz -17 pšenica -42 soja -28 riža +5 šećer +3 IZVOR: Robne burze u svijetu Izvozno-uvozni saldo, mil. kn Koprivnica +120 Kloštar P. +3,7 Križevci -140 Legrad -20 Sv. Petar O. -11,6 Sv. I. Žabno -9 Kalinovac -6 Đurđevac -3 Županija, ukup. – 80 IZVOR: DZS, listopad 2008.