Što kandidati za gradonačelnika misle o važnim gradskim temama?

U srijedu, 14. svibnja održano je sučeljavanje kandidata za gradonačelnika Križevaca u zajedničkoj organizaciji Televizije Križevci i portala Križevci.info. U trosatnom sučeljavanju, kandidati su odgovorili na 12 pitanja koja se tiču najbitnijih gradskih tema, potom je voditeljski tandem – Silvia Novosel i Tomislav Belušić – svakom od kandidata postavio pitanje posebno pripremljeno za njega. Za kraj, kandidati su imali priliku postaviti po jedno pitanje bilo kojem protukandidatu. Izdvojili smo odgovore na neka od pitanja.

Što planirate sa zonom Čret? Parcele su prodane, a novih gospodarskih subjekata nema i ne otvaraju se nikakva radna mjesta.

Seleš: „Zona Čret vrlo je loše stavljena u funkciju i treba revidirati postojeće ugovore. Odnosno,da se ispune ili raskinu. Planiram dovesti ozbiljne kompanije koje će zaposliti naše ljude. Privući ćemo ih komunalnim olakšicama.”

Devčić: „Kontrola korištenja prostora i povezivanje s drugim gospodarskim zonama na sjeveru Hrvatske, posebne olakšice i križevačka gospodarska diplomacija. Gradonačelnik mora ostvarivati kontakte svaki dan, svaki tjedan.”

Katanović: „Bili smo ponosni kada smo je izgradili. Čret je imao odličan model, višegodišnji zakup s pravom građenja i to nam je nudilo dobru kontrolu. Zonu treba širiti, pogotovo ako ne zaživi intermodalni terminal. Grad mora stvoriti komunalnu i gospodarsku infrastrukturu i time otvoriti vrata za razvoj zone.”

Za repliku se javio Mladen Kešer, koji je izjavio: „Imam ugovor koji je Mario Rajn potpisao s Turcima. Država je oštećena za 520 tisuća kuna, a grad za 2.6 milijuna kuna. U zoni Čret je uskladišteno 105 tisuća tona otpada s farme u Gradecu.”

Nikakve mjere neće privući mlade obitelji ako nemamo mjesta za njihovu djecu u gradskim vrtićima. Ogromne liste čekanja Upravno vijeće vrtića je od prošlog ljeta pokušavalo riješiti prekomjernim upisom, zbog čega svjesno krši Državni pedagoški standard. Novi kapaciteti se, unatoč najavama, još uvijek nisu ni počeli uređivati. Kako biste vi riješili problem nedostatka mjesta u vrtićima?

Majdak: „Nema rješenja bez izgradnje novog vrtića. Naš je prijedlog da se na području Cubinca izgradi vrtić. Prostor u kojem je sad Medikadent nije trajno rješenje, mi bismo tu napravili dnevni boravak za starije i nemoćne osobe.”

Seleš: „Želimo nadograditi vrtić u prostoru Medikadenta, a za prostor u Karanama već je izdana građevinska dozvola i to se može brzo dovršiti. Ali imamo još jedan model. Naime, imamo puno područnih škola u kojima je po jedan, dva ili tri učenika po razredu. I onda se sklapaju prvi, drugi, treći i četvrti razred. Zašto ne bismo neke područne škole prenamijenili u vrtiće?”

Devčić: „U 2026. godini ću aplicirati na budući natječaj za značajna Ministarstva demografije financijska sredstva kojima bismo riješiliu sve probleme s vrtićkim kapacitetima. To nije nikakav problem i osnovni zadatak gradonačelnika je da pomogne svim ranjivim skupinama.”

Katanović: „Najavili smo brigu o vrtiću u programu objavljenom prije 2 mjeseca. Moramo graditi vrtiće ne samo u gradu, nego i na selima koja spadaju pod Križevce. Dok ne dođemo u situaciju da svako dijete ima mjesto u vrtiću, predložit ćemo mjeru čuvanja djeteta u obitelji.”

Kešer: „Ne može se više prijaviti na natječaj ministarstva što tvrdi Mato Devčić. Izgradnja vrtića u Carevdaru, Velikom Ravnu, Đurđicu i u Glogovnici te jednog centralnog vrtića. U tim mjestima bi zapravo gradili domove za starije i nemoćne, na taj način bi podigli kapacitete i podigli bi život sela.”

Mnogi sportski klubovi nemaju riješeno pitanje prostora, nemaju dovoljno termina u postojećim sportskim dvoranama ili su im treninzi kasno navečer. Problem je s prijevozom na natjecanja, klubovi ili roditelji sami plaćaju obavezne liječničke preglede za djecu natjecatelje. Što vi planirate poduzeti?

Majdak: „Pobornik sam amaterskog sporta i zalagat ću se za manje popularne sportove koji su vrlo vrijedni i uvode djecu u sport. Moramo napraviti sportski centar u kojem će mjesto naći boksački, teniski, šahovski i svi manji klubovi.”

Mišir: „Prenamijenit ćemo prostor planiran za treću osnovnu školu u suvremeni sportski centar, kamp s borilištima za više disciplina, urediti gradski bazen…”

Devčić: „Treba nam sportski centar i bolja uloga Zajednice sportskih udruga. Puno više novca iz gradskog proračuna moramo uložiti u sport za mlade.”

Katanović: „Slušao sam građane i još prije dva mjeseca objavili sve što su kolege nabrojali. Dodao bih još neke zanimljive stvari, kao što je sufinanciranje prijevoza djece sa sela na treninge u grad, moramo djeci pružiti jednaku mogućnost da se bave sportom.”

Seleš: „Slažem se s ostalim kandidatima, treba nam sportski centar, obnova bazena. Članarine u klubovima su vrlo visoke i pokrenut ćemo sustav vaučera na način da bi roditelji plaćali samo dio članarine, a grad ostatak.”

Kešer: „Osnovat ćemo prigorsku nogometnu ligu. U Cubincu ćemo napraviti stazu za motore, vratiti konjički klub u Križevce.”

Mesar: „Treba nam sportski centar za manje sportove i udruge, roditeljima moramo olakšati financiranjem članarina.”

Križevčani i Križevčanke su prije više od 70 godina dobili svoje kupalište, što je tada bila rijetkost za gradove naše veličine. Danas je pak rijetkost da gradovi naše veličine nemaju kupalište. Naši bazeni godinama propadaju, makar se obećavalo njegovo uređenje i prije četiri godine, i ovu sezonu ćemo biti bez kupališta. Koji su vaši planovi za bazene?

Mišir: „Kao što sam rekao, izgradit ćemo ih u sklopu suvremenog sportskog centra, a treću osnovnu školu preseliti u južni dio grada.”

Seleš: „Treba napraviti reviziju postojećeg plana za bazene i u dijalogu s građanima vidjeti što bi oni htjeli, je li to olimpijski ili bi ga pregradili na 25-metarski.”

Devčić: „Toliko spominjane termalne izvore moramo konačno iskoristiti za nove bazene.”

Katanović: „Mislim da se tu svi slažemo da nam treba bazen. Trebamo ozbiljniji projekt, bili smo šampion EU fondova i zašto ne bismo novi bazen tako financirali?”

Kešer: „Kandidirao sam se za gradonačelnika da od termalne vode grijemo srednje škole, učenički dom, fakultet, grijanje plastenika i staklenika.”

Mesar: „Treba nam olimpijski bazen od 50 metara i povezat ga s termalnim izvorom. Način na koji bi to trebalo izvesti – trenutno nemam odgovor.”

Majdak: „Ako postanem gradonačelnik, ove ljetne sezone nećemo biti bez bazena. Za nove bazene treba ozbiljno razmisliti, ali treba uključiti građane i u dogovoru s njima izgraditi nove bazene.”

U proteklom razdoblju Križevčani i Križevčanke bili su nezadovoljni količinom informacija koje su stizale iz Gradske uprave. Vjerujemo da bi i neke promjene u gradu, radove i raskopane ulice lakše prihvatili da su o njima bili informirani na vrijeme. Što planirate po tom pitanju promijeniti?

Devčić: „Treba dinamizirati koncept javne uprave i napraviti redukciju broja zaposlenika, kao i unaprijediti transparentno trošenje proračunskih sredstava.”

Katanović: „Naveli smo brojne mjere za transparentnost. Razumljivije tumačenje proračuna, sustav praćenja troškova u stvarnom vremenu, redovni dani otvorenih vrata, poduzetnički kutak za poduzetnike, umirovljenički sat, online platformu za povratne informacije građana…”

Kešer: „Uvest ćemo transparentno praćenje trošenja proračunskog novca u realnom vremenu. Za krucijalna pitanja poput zatvaranja ulica, uključit ću građane kroz referendum. Bit će to švicarski model.”

Majdak: „Javnost mora u svakom trenu moći vidjeti na što se koji cent troši. Mediji moraju postati gradski, kada Radio Križevce vratimo ovom gradu i postanu neovisni medij, gostovat ću svaka dva tjedna i građani će mi moći postaviti pitanja. Uvest ću i kavu s građanima koji će me moći pitati što god žele.”

Seleš: „Više-manje se slažem sa svima, gradonačelnik mora raditi u interesu građana i biti im servis. Važno je imati prezentaciju svih projakata u javnosti, da usko surađujemo s medijima koji će imat sve informacije o projektima koji se provode.”

Za razliku od drugih gradova Križevci nemaju javni poziv i transparentno financiranje lokalnih medija. Kako mislite to urediti i što planirate po pitanju javnog medija, čiji je većinski vlasnik grad Križevci?

Katanović: „Duboko sam razočaran što je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko imao reći za stanje o Križevcima. Razočaran sam jer u proračunu imamo 210 tisuća eura predviđenih za financiranje medija, a da se između tri glavna portala jednom daje sedam, drugom osam, a ostalo ne bih komentirao. I to sve se radi diskrecijskom odlukom Marija Rajna – broja 2 s liste Hrvoja Seleša. To je neprihvatljivo i trebamo raspisati natječaj s jasnim kriterijima kako će se dodjeljivati novci medijima.”

Seleš: „S obzirom na to da me proziva gospodin Katanović, reći ću samo da ste sudjelovali na skupštini Radija Križevci na kojoj su počeli problemi s Radijom. Vi ste kao predstavnik grada, sudjelovali ste kao predstavnik Grada, a znamo da je u tom periodu napravljen porezni dug.”

Replicirao mu je Ivan Majdak: „Problemi su počeli i prije, ne slažem se. Problemi su počeli onog trena kada je Mario Rajn odlučio za 500 tisuća kuna gradskog novca kupiti udjele u Radiju Križevcima i dati ga na upravljanje Željku Picigu. Mario Rajn je čovjek na vašoj listi za gradsko vijeće.”

Katanović: „Slažem se s kolegom Majdakom, a prozvao sam Marija Rajna, a ne Hrvoja Seleša.”

Seleš: „Gospodine Majdak, pa vi ste u prvom mandatu četiri godine podržavali Marija Rajna. Kako je sada on odjednom najzločestiji striček u ovom gradu?

Majdak je Selešu odgovorio: „Očito vi dugo niste živjeli u ovom gradu, došli ste prije par mjeseci pa niste najbolje upućeni što se događalo u ovom gradu. Mogu vam to poslije emisije objasniti jer za to sada nemamo vremena.”

Puno je nezadovoljstva oko novog prometnog rješenja. Jednosmjerne ulice, čepovi na raskrižjima… Kako ćete riješiti taj problem, manjak parkirnih mjesta?

Mesar: „Gradsko vijeće nije slušalo građane koji su sada nezadovoljni prometnim rješenjima. Obrtnici imaju par prometa, a sada kada je već realizirano, treba to ostaviti da vidimo je li zaživjelo s građanima ili se centar treba vratiti u prijašnje stanje.”

Majdak: „Bez razmišljanja – vraćanje dvosmjernog prometa u centru.”

Mišir: „Za mene osobno to nije trebalo raditi bez razgovora s građanima. Zatvorili smo žilu kucavicu grada i preusmjerili promet na ulice koje ga ne mogu podnijeti. Gradu trebaju biciklističke staze, ali ne na ovaj način. Uništili smo poduzetnike radi nečijih prometnih fiks ideja.”

Seleš: „Dozvolio bih da se građani pokušaju prilagoditi ovoj ideji, umjesto da od toga radimo vrhunski politički problem. Ako primijetimo da to nije bilo u redu i da promet ne funkcionira, vratit ćemo sve u prvobitno stanje.

Devčić: „Prometna rješenja izazvala su frustraciju kod građana. Križevci trebaju uključenje prometne struke u rješenje prometnog problema u gradu. Sigurno ćemo vratiti dvosmjerni promet u centar jer nemamo obilaznicu s kojom bi rasteretili grad od prometa koji dolazi izvana.”

Katanović: „Ovo prometno rješenje je neprihvatljivo jer nema alternativnih pravaca. To je nastalo zbog hobija njegovog autora, a ne zbog potreba njegovih građana. Pola stanovnika Križevaca živi u selima i oni dolaze u grad automobilima, nismo uzeli u obzir potrebe građana nego smo potrošili hrpu novaca na kopiranje rješenja iz većih sredina. Protiv sam toga, pričao sam sa svim poduzetnicima u centru i njihovi gubitci su 60-70 posto. Previše je korištena umjetna, a premalo stvarna inteligencija.”

Kešer: „Svi osim Seleša zagovaramo dvosmjerni promet. Slažem se s ostalim kolegama i 19. svibnja vraćamo dvosmjerni promet u centar. Izgradit ćemo i podzemnu garažu za parking.”

Majdak: „Ako ćete 19. svibnja mijenjati promet, kršit ćete zakon. Za vraćanje dvosmjernog prometa potrebna vam je odluka gradskog vijeća.”