Jezero Čabraji više nije samo omiljeno odredište ribiča i izletnika, na stabla koja ga okružuju navalili su – dabrovi. Najveći glodavci u Europi u Hrvatskoj je bio potpuno istrijebljen zbog pretjeranog lova i ponovo je unesen devedesetih godina u sklopu projekta Dabar u Hrvatskoj, kad je iz Njemačke dovezeno 75 jedinki u okolicu Ivanić-Grada. Do danas se populacija dabra proširila i po susjednim zemljama, a vrlo su aktivni i u našoj okolici. Ovaj tajanstveni, pretežno noću aktivan sisavac bira mjesto s dovoljno hrane, mira i čiste vode i sve to pronašao je pokraj jezera Čabraji. Sve je to pohvalno za lokaciju koja se upravo uređuje kao poučna staza, ali glodavac kojem se zubi nikad ne potroše već je sada uništio na desetine stabala, iskopao kanale i napravio brane. Dabrovi ruše drvo tako da mu krošnja padne u vodu, jer se po vodi lakše kreću i tako mogu doći do mekše kore i krošnje. No baš toga se boje ribiči.
“Puno ih je i puno su porušili. Našim ribičima na obali iznad glava vise stabla koja su dabrovi već načeli. Bojimo se da nam ne padnu na glavu. A i šetnica je lijepo uređena, bila bi šteta da se uništi“, rekao nam je dopredsjednik Športskog ribolovnog kluba Križevci Petar Sinković. Zna da su dabrovi korisne životinje jer se na njihovim branama filtrira voda, ali sve ih je više jer na našem području nemaju prirodnog neprijatelja, poput vuka ili vidre. Dabar je i lovna divljač, ali pošto je pod zaštitom, na snazi je trajna zabrana lova.
Prema Zakonu o lovstvu, lov dabra obavlja se na temelju dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode u skladu s akcijskim planom gospodarenja dabrom za pojedinu godinu koji donosi drugo ministarstvo na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za gospodarenje dabrom. To povjerenstvo imenovala je vlada pred dvije godine i ono je ključno za rješavanje problema koje stvara dabar ne samo na Čabrajima, već i u drugim sredinama koje muku muče u pokušaju suživota s ovim neumornim glodavcem, godinama upozoravaju na štete koje rade od usjeva, a zbog njihovih brana poplavljuju pruge i ceste. Međutim, povjerenstvo još nije donijelo akcijski plan za dabrove, a bez toga jedno ministarstvo ne može tražiti od drugog da dopusti lov na dabrove, koji jesu zaštićeni, ali su i lovna divljač.
Što je s planom, koliko se dabar rasprostranio i hoće li se dopustiti lov ako ih je previše – pokušali smo saznati u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koje je nadležno za zaštićene vrste, a na popisu takvih je i dabar. No oni su nas uputili na Ministarstvo poljoprivrede koje je, po osnovi Zakona o lovstvu, nadležno za dabra jer je na popisu divljači – iako ga se ne smije loviti. Odgovor od njih još nismo dobili. Kazne za nedopušteni lov dabra su od 7 do 200 tisuća kuna, a zabranjeno je i rušenje njihovih nastamba.
Komentari su zatvoreni.