Najviše potpora za samozapošljavanje uzima se za otvaranje građevinskih obrta

0

Mjerama aktivne politike zapošljavanja, pod nazivom Od mjere do karijere, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje pokušavaju popraviti sliku zaposlenosti u društvu i potaknuti razvijanje poduzetničkih ideja. Jedna od njih je mjera samozapošljavanja, namijenjena onima koji namjeravaju pokrenuti vlastiti posao i prijavljeni su u evidenciju Zavoda. Moguće je dobiti od 55.000 do 275.000 kuna, ovisno o tome radi li se o otvaranju obrta ili o udruživanju u trgovačka društva i zadruge.

– Tijekom devet mjeseci ove godine u mjeru Potpore za samozapošljavanje uključeno je 147 osoba, od čega 14 osoba s područja Đurđevca, 91 iz Koprivnice i 42 iz Križevaca – rekla je predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Križevci Vesna Kuterovac i dodala kako ovoj brojci treba dodati i 46 aktivnih korisnika ove mjere iz prethodne godine.

Prema podacima HZZ-a korisnici potpore za samozapošljavanja najčešće otvaraju obrt, što je u našoj županiji učinilo 113 osoba, odnosno njih 77 posto. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću otvorilo je 19, a društvo s ograničenom odgovornošću 12 osoba.

– Prema djelatnosti kojom će se novootvoreni poslovni subjekti baviti, najviše se korisnika odlučilo za građevinarstvo, njih 40 odnosno nešto više od četvrtine prijavljenih. Zatim slijede prerađivačka industrija s 24 korisnika, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala te ostale uslužne djelatnosti – navela je predstojnica.

Da bi ispunili uvjete za dobivanje financijskih subvencija, korisnici su trebali izraditi poslovni plan iz kojeg je vidljivo da je poslovna ideja održiva. Osim toga, prošli su aktivnosti savjetovanja za samozapošljavanje u nadležnom područnom uredu i izradili troškovnik u kojem je vidljivo da su troškovi usmjereni na otvaranje i rad poslovnog subjekta. Kad jednom dobije potporu, korisnik je dužan poštivati ugovor koji je potpisao s HZZ-om o dodjeli potpore male vrijednosti, u protivnom je obavezan vratiti ukupno isplaćena sredstva uvećana za zatezne kamate.

– Najčešći razlog povrata sredstava je dostava Izvješća s nepotpunom ili neprihvatljivom dokumentacijom, odnosno kada nisu opravdane sve stavke iz troškovnika. Primjerice, ako nije kupljen neki stroj ili alat – taj je iznos potrebno vratiti. Jednako je i ako za neku stavku troškovnika nema dokaza u vidu transakcijskog računa – objasnila je Kuterovac.

Korisnik potpore obvezuje se vratiti ukupno isplaćena sredstva uvećana za zateznu kamatu ako ne obavlja djelatnost koju je naveo u poslovnom planu ili ne plaća sve troškove putem računa poslovnog subjekta. Za vrijeme trajanja ugovora poslovni subjekt ne smije biti u stanju mirovanja ili u likvidaciji, a po isteku ugovora mora dostaviti potvrdu porezne uprave o stanju nepodmirenih obveza po osnovi javnih davanja.

– U razdoblju kad koristi potporu, ne smije mijenjati pravni oblik ni naziv subjekta, osim u slučaju nužnosti promjene po sili zakona- rekla je pročelnica Područnog ureda HZZ-a.

Novost od ove godine su i potpore za proširenje poslovanja za one korisnike koji su u prethodnim razdobljima iskoristili sredstva za samozapošljavanje i otvaraju nove poslovne jedinice, pokreću nove djelatnosti i zapošljavaju nove radnike. (GPP)

Možda vam se svidi

Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno