Projekt “Uključivanje starijeg stanovništva u kulturni život križevačkog kraja” predstavljen u Velikom Ravnu

U nedjelju 2. prosinca Kulturno-umjetničko društvo „Prigorje” održalo je još jedno predstavljanje projekta „Uključivanje starijeg stanovništva u kulturni život križevačkog kraja” i okupljanje stanovništva, ovoga puta na području župe Raven. Program je započeo nastupom učenika Područne škole Veliki Raven i članova KUD-a koji su izveli prikaz pjesama i plesova ravenskoga kraj, a zatim su se brojnoj publici obratili predsjednica KUD-a i voditeljica projekta Martina Zrno i voditelj folklorne sekcije Ivan Vinković.

Druženje su nastupom u nošnjama otvorili učenici Područne škole Veliki Raven koje su pripremile učiteljice Anđelka Balić i Jasmina Borošak. Izveli su četiri prigodne recitacije, jednu brojilicu i dva folklorna plesa uz pratnju tamburaša iz Velikog Ravna. S obzirom da su aktivnosti ovoga projekta usmjerena na uključivanje starijeg stanovništva u kulturni život a osobito važan aspekt međugeneracijska solidarnost, učenici su imenovani „Malim istraživačima ravenskog kraja“ te su dobili zadatak da starije osobe u svom kraju potaknu na pričanje o običajima, plesovima, pjesmama te odjeći koju su nekada nosili.

Nakon dječjeg nastupa prisutne je pozdravila predsjednica KUD-a i voditeljica projekta Martina Zrno te objasnila o kakvome se projektu radi.

– Naše je društvo u srpnju dobilo projekt koji je financiran iz europskih fondova i državnog proračuna Ministarstva kulture, a riječ je o projektu u kojemu bi se u kulturni život križevačkoga kraja uključile osobe starije od 54 godine. Projekt je lociran na dvije župe: župu Raven i Dubovec i župu Glogovnica. Naše društvo postoji već deset godina, nastojimo na terenu prikupiti i sačuvati sve ono što čini baštinu našega kraja: narodne nošnje, običaje, pjesme, plesove, kako bismo mogli to dalje prezentirati diljem Lijepe Naše. U vašem smo području već bili prošle godine. Želja nam je da se do kraja svibnja sljedeće godine okupljamo i družimo s vama. Jako smo sretni što ste se okupili u ovako velikom broju. I pozivam vas sve da se uključite u radionice pučkog pjevanja, sviranja tradicionalnih instrumenata te radionice o običajima i odijevanju ravenskog kraja koje će se održavati u Velikom Ravnu svaki mjesec do ljeta 2019. godine, a o točnom održavanju radionica obavijestit ćemo vas putem Radio Križevaca. – rekla je voditeljica Zrno.

Uslijedio je nastup članova KUD-a „Prigorje“ koji su izveli nekoliko plesova i pjesama ravenskoga kraja, a zatim je voditelj folklorne sekcije Ivan Vinković ispričao što je dosad već prikupljeno te pokazao originalne i novosašivene nošnje ovoga kraja. Osobito oduševljenje izazvala je nošnja koja je osvojila 3. mjesto na državnom natjecanju rekonstruiranih narodnih nošnji.

– Prije nešto više od godinu dana prvi put sam s kolegicom Ružić došao u ova sela kako bismo upoznali narodnu nošnju ovog vašeg kraja. Prvi put smo bili kod obitelji Holt i Mušlek. Taj su prvi put žene bile vrlo škrte na riječima jer se nismo poznavali. Kad smo došli drugi put, sastali smo se kod obitelji Mušlek i tamo nas je čekala ogromna hrpa odjeće. Pripremile se to obitelji Španić, Mušlek, Holt i mnoge druge. Zadivilo me koliko je najstarija žena, gđa Bara, znala o toj nošnji i s kolikom je ljubavi željela na nas prenijeti to znanje.

– U toj hrpi stvari bilo je svega, od starinske ravenske beline, preko nošnji novijeg datuma do one najnovije nošnje, koja je meni posebno zapela za oko. Bila je to, prema tumačenju gđe Bare, baš narodna nošnja jer je natkana u boji crven-bijel-plav, dok su ostale tzv. „ruvo“. Takvu je nošnju u Ravnu imalo samo par žena, a nosile su je u vremenu kad se to baš i nije smjelo isticati hrvatstvo. Ta je nošnja bila samo u jednom primjerku, bila je već vrlo stara i nije ju se moglo koristiti za folklor, stoga smo odlučili napraviti novu nošnju prema tome originalu. Na glavi je poculjica. Žene su nam donijele desetak poculjica koje su bile rađene na plišu. Rekonstruirali smo priču, najprije je bila jedna moda, pa druga, pa treća. Kako je grad „tjerao modu“, tako su i žene na selu. Žene su tako oko 30-ih godina 20. stoljeća počele izrađivati štikane poculjice.

– Cijelo naše kulturno društvo možete vidjeti u raznim kombinacijama nošnji iz sela koja pripadaju u ravensku župu. Svako se selo drugačije nosilo i „štimalo“. Naša predsjednica nosi staru poculjicu iz Ravenskih Novaka. Gospođa nam je prodala dvije takve, jednu na crnom plišu, drugu na crvenom. Od svih poculjica koje smo vidjeli, samo je ta crvene boje. Zato nas zanima, možda će tko od vas znati, je li ta karakteristična ili je neki izuzetak.

– Ovo je batisna suknja i fertun, original je otkupljen u Ravnu, a nošnja je bila vjenčana odjeća. Što je imala na glavi, je li mlada baš tako bila obučena, to je ono što nas zanima. Željeli bismo dobiti od vas informacije, svaka informacija ili kritika nam je dobrodošla. Željeli bismo da je nošnja koju prezentiramo što vjernija onoj izvornoj.

– Ovo su natkavane nošnje iz Velikog Ravna. Ova lijeva je bila jako kratka i mala pa smo ju morali produžiti. Bila je i dosta uništena pa smo ju obnovili, što se vidi po tome da je malo rezana po uzorku. Ova druga je također gore štukana, što se ne vidi zbog kaputića. To je djelić bogatstva koji smo uspjeli skupiti kod vas, donacijama ili otkupom. Želimo i dalje raditi tako. Ako tko i ne želi prodati ili dati, puno bi nam značilo da nam samo pokažu što imaju. Sad nam je u planu obnova novijeg tipa nošnje koja se nosila poslije 20-ih godina prošlog stoljeća, a nakon toga i najstariji tip nošnje, koji vidite na ovoj djeci koja su nastupala.

– Danas smo vam izveli pjesmu Visoke su te kalničke planine koja je zapisana u ovim krajevima. Jeden kumek bogati nije nikad zapisana, pjesmu je znala vaša stanovnica sela, gđa Bara. Ona nam ju je otpjevala i mi je danas pjevamo na nastupima. Vjerujemo da među vama postoje ljudi koji se tih pjesama sjećaju i koji ih i dalje njeguju. – objasnio je voditelj Vinković.

Nakon službenog dijela programa članovi KUD-a nastavili su druženje s gostima uz pjesme ravenskoga kraja.

Vezano

Komentari su zatvoreni.