Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Alarmantan poziv: ‘Otrovno mlijeko se izlijeva u potok’

Zaposlenici Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka iz Križevaca imaju zdravstvenih problema i sumnjaju da ih uzrokuju kemikalije kojima su izloženi.

Ovih je dana u redakciju Provjerenog stigao alarmantan poziv od zaposlenika Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka iz Križevaca. Mjesto je to na kojem se kontrolira sve mlijeko hrvatskih mljekara. A testira se tako da se uzorak mlijeka tretira opasnim kemikalijama, a potom se uzorci bacaju. I tu leži glavni problem sudeći po onome što su nam ispričali zaposlenici. Tvrde kako oni nisu obučeni za rad s opasnim otrovima, pate od vrtoglavica i mučnina.

Ali, ne samo da se njih truje, tvrde, nego i građane, budući da se otrovno mlijeko svaki tjedan izlijeva u potok.

Tjedno se odvozi oko 10 tisuća litara otpadnog mlijeka koje mi bacamo, koje je kontaminirano natrijevim azidom. I tu se ne vrši nikakva dekontaminacija jer ne postoji način, osim spaljivanja, da se napravi”, kaže Tomislav Bahunek, zaposlenik Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka.

Višegodišnje mučnine

Željka Radić, također zaposlenica laboratorija, kaže da je godinama imala mučnine i povraćanja, sve do 2016. godine kada joj je zadnji put pozlilo, nakon čega je završila na snimanju glave.

Željka i Tomislav u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima rade već 15 godina. O uvjetima u kojima rade, kažu, više ne žele šutjeti.

“U našem laboratoriju baratamo s preko 54 kemikalije koje se koriste samo u laboratoriju za mlijeko. A tu su još dva laboratorija koji koriste različite druge kemikalije”, kaže Bahunek.

Ukupno ih ima 178, koje su, ističe Tomislav, sve od reda izuzetno opasne. A prvenstveno, kaže, natrijev azid koji se koristi pri analizama mliječnih uzoraka.

“To su iz roda cijanida i u najmanjim koncentracijama su to smrtonosni otrovi. Podatak da je maksimalna dozvoljena koncentracija u radnom prostoru ljudi 0,1 miligram po kubičnom metru, što nama nije niti jedanput izmjereno u 15 godina koji radimo, a sigurno je izloženost i sigurno postoji neka koncentracija u zraku. Tako da se moram osjećati ugroženo”, kaže Bahunek.

Željka s druge strane ne osjeća samo prijetnju. Posljedice je, kaže, već imala, a o tome svjedoči i medicinska dokumentacija, ali uzrok tegoba nikada nije otkriven.

“Jednostavno mi nije jasno otkud to sve dok se nisam konzultirala da je to moguće zbog tih kemikalija, isparavanja, deterdženata na radnom mjestu gdje radim”, kaže Radić.

Odradio posao inspekcija

U kojoj se količini otrovne kemikaliju udišu i kako se zbrinjavaju? Jesu li štetne za zdravlje ljudi i okoliš?
Tomislav je odlučio samostalno istražiti. I kako tvrdi, odradio posao koje su trebale napraviti nadležne inspekcije.

“Dolazile su inspekcije i svaki put su prođene, puno puta sam ja okrivljavan za to. A ja sam im rekao da ako ja pošaljem inspekciju, da će ona naći ono što se traži jer ne šaljem inspekcije napamet”, kaže Tomislav.

A da zrak nije kakav bi trebao biti, posumnjali su tijekom jedne rutinske kontrole iz plinare. Uređaj za mjerenje plina podivljao je, kaže Željka, kada je prišao njezinom radnom mjestu. “Komentirao je za sebe: ‘Dobro, pa tu nema plina, šta meni reagira taj aparat?’ Ja sam se zamislila, onda sam stvarno shvatila da je moguće zbog isparavanja, ja kao laik ne znam da to utječe na moje zdravlje”, priča Željka.

Nakon toga, kaže, već je idućeg dana premještena na novo radno mjesto. A temeljem poslane pritužbe, koliko zna, ništa nije poduzeto. Vjeruje da je premještena da više ne bi propitkivala.

Država, kažu, ovdje štiti državu, jer laboratorij spada pod Hrvatsku poljoprivrednu agenciju.

“Smatram, mislim i tvrdim zato jer nije napravljena procjena rizika s opasnim kemikalijama koja je obavezna kad se radi s kemikalijama s kakvima mi u laboratoriju baratamo. Znači prekršena nam je osnovna zaštita na radu”, kaže Tomislav.

Administrativna pogreška

Povrede zakona o radu potvrdila je i sanitarna inspekcija. I to baš dio oko procjene rizika. Ali prema tvrdnjama nadležnih u laboratoriju, riječ je o slučajnoj pogrešci.

“Administativnom pogreškom popis kemikalija nije bio fizički stavljen u procjenu rizika. Procjena rizika je napravljena od ovlaštene firme, ali omaškom, sam popis kemikalija nije stajao u prilogu procjene rizika kako je i navedeno u procjeni rizika”, kaže Danijela Stručić, voditeljica Sektora kontrole kvalitete poljoprivrednih proizvoda.

Da je procjena rizika uistinu napravljena i sami smo se uvjerili. Ali ne i dio koji bi se odnosio na kontrolu količine natrijevog azida u zraku. Zato i zaposlenici koji su nam se obratili smatraju da slučajnosti nema. I sami znaju da su kemikalije opasne, ali smatraju da imaju pravo znati u kojoj ih mjeru udišu.

Obratili smo se i sanitarnoj inspekciji ministarstva zdravstva iz koje je nam je poručeno da se Zakon o kemikalijama, kojim se propisuju uvjeti njihova korištenja, ne odnose na laboratorije za kontrolu kvalitete proizvoda. U laboratoriju, pak, kažu da natrijevog azida u zraku ni ne može biti.

“Propisana je 0,1 miligram po metru kubnom kroz osam sati radnog vremena da djelatnik većim koncentracijama ne bi smio biti izložen. Naši djelatnici ga koriste prilikom pripreme kemikalija koja traje maksimalno do pola sata, natrij azid se otvara u digestoru i sve radne otopine pripremaju se u digestoru, uopće ne dolazi do isparavanja kemikalija van digestora”, kaže Stručić.

Otpad u rijeku

Uz opasnost za zdravlje, jednako veliki problem, upozorava Tomislav, jest i zbrinjavanje otpada, koje se, tvrdi, ne provodi na pravilan način.

Naime, u uzorcima mlijeka nalaze se kemikalije nad kojima bi se prije zbrinjavanja, tvrdi, trebala provesti dekontaminacija.

“To bi trebalo trajati 24 sata. Dođeš drugi dan na posao, za 10-12 sati, sve je dalje spremno za odvoz, samo što su tankovi prazni. Nema tu nikakve dekontaminacije, to je sve proforme”, kaže Tomislav.

Stručić, pak, kaže da se u tankovima natrijev azid nalazi u koncentraciji 0,000018 mikrograma, daleko ispod onih štetnih koncentracija.

Otpadno mlijeko potom se prevozi do obližnjeg kolektora iz kojeg se ispušta u rijeku Glogovnicu. “Nizvodno imate i bunara i, ako se ne varam, ovdje počinje i vodozaštitno područje i možda se crpi voda za piće za neki dio grada”, priča Tomislav, koji tvrdi da su posljedice u Glogovnici već vidjlive jer je i sam ulovio ribe s “gadnim mutacijama”.

No to u laboratoriju opovrgavaju. Zakonski se obavezna kontrola obavlja dva puta godišnje, a i sami su od Zavoda za javno zdravstvo zatražili da se provede analiza utjecaja na okoliš. Rezultat uvijek isti. “Analiza uzorka je pokazala da nije štetan za vodene organizme”, kaže Stručić, dodajući da se kemikalija ne koristi u čistom obliku, nego kao sastav drugih kemikalija.

Krivi potezi

Ako se moglo s utjecajem na okoliš, zašto se isto nije napravilo i s kvalitetom zraka u radnom prostoru pita se Tomislav. “Na 10 litara ga ima 2,7 grama, a rekli smo maloprije da je dozvoljena za ljude 0,1 miligram po kubičnom metru i poslije toga je opasan po zdravlje. Sad, koncentracija ova i ova, a to je sve zbog procjene rizika, krivih poteza ljudi koji su postavljali laboratorij 2002.”, kaže Tomislav.

Danijela Stručić, pak, tvrdi da samog natrijevog azida u zraku nema.

U strogo kontroliranim uvjetima problema ne bi smjelo biti, potvrđuju i u Zavodu za toksikologiju, ali isto tako upozoravaju da dugotrajno izlaganje može biti štetno.

“U principu da. Kada sam govorio o graničnim vrijednostima izloženosti, govorio sam o jednokratnom izlaganju toj kemikaliji. Međutim, naravna stvar da kada je dugotrajno, kronično izlaganje, da su te vrijednosti puno manje“, kaže Zdravko Lovrić, ravnatelj Zavoda za toksikologiju.

A njih dvoje nisu jedini koji su nam se javili. Pritužbi ima još, ali zbog straha od gubitka posla, ne žele o tome javno govoriti.

Nema drugog načina

Željki se kolegice žale da imaju poteškoća, da im je mučno i da ih boli glava. Tako je, kaže, i njoj počelo, kući je dolazila iscrpljena. Boji se posljedica jer zna da može izgubiti radno mjesto. “Ali znam da sam napravila pravu stvar jer drugi način ne postoji da se napravi pritisak i da se naprave procjene da vidimo što se dolje događa”, kaže Željka.

Kako se postupa s otpadom, pitali smo i inspekciju zaštite okoliša. Odgovor kontradiktoran. Tvrde da se opasni otpad zbrinjava propisno, ali istovremeno utvrđeni su propusti u dokumentaciji o nastanku i tijeku otpada odnosno kako je nastao i i gdje je završio.(Dnevnik.hr)

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr

Komentiraj

1 Komentar na "Alarmantan poziv: ‘Otrovno mlijeko se izlijeva u potok’"

Obavijesti me o
avatar
3000
presvetli
presvetli

Jel to onaj lik koji traži da ga otpuste uz otpremninu i ona žena koja već duže vrijeme ganja invalidsku mirovinu ????

wpDiscuz