Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Kupnja i najam zemljišta u zoni upola jeftiniji

Gornji_Cret_poduzetnicka_poslovna_zona_KrizevciKRIŽEVCI – U gradskoj upravi odlučili su povući značajni rez u dosadašnjim pokušajima punjenja poduzetničke zone Gornji Čret, te prepoloviti početnu cijenu kvadrata građevinskog zemljišta, kao i iznos za ostvarivanje prava građenja ili jednostavnije najma zemljišta. Prema planu upravljanja zonom iz ožujka 2011-te, kvadrat Gornjeg Čreta koštao je 120 kuna, što je bila cijena za 20% niža od one koju je dostavila Porezna uprava. Kako je objasnio gradonačelnik Branko Hrg, taj se prilično visok iznos odredio zbog komunalne opremljenosti zone, blizine državne ceste i pruge, buduće nove brze prometnice prema Zagrebu, ali i radi sprječavanja pokušaja mešetarenja zemljištem.
– Znači, cilj je bio izbjeći mešetarenje sa zemljom u zoni jer je bilo lako moguće da se u onom vremenu pojave ljudi koji imaju novac i praktički kupe kompletno zemljište pa onda čekaju bolja vremena, a mi više ne bi imali nikakavi utjecaj na sve to skupa. Zato smo na neki način išli s malo žešćom cijenom, iako je ona realna i onakva kakva je bila, rekao je gradonačelnik B. Hrg.

Tada još nitko nije očekivao gospodarsku krizu, a još manje da će ona toliko potrajati, rekao je Hrg. Novom odlukom cijena kvadrata za prodaju je 60 kuna, a za pravo građenja 25 lipa mjesečno. Iako je malo vjerojatno da bi još uvijek bilo pokušaja špekulacija zemljištem, Gradu je prvi interes otvaranje radnih mjesta, pa je i zato uvedeno osiguranje.
– Nitko ne može platiti odjednom, obavezno mora platiti 40%, a 60% mora platiti na kraju, kad ishodi građevinsku dozvolu, veli Hrg.

Pravo uknjižbe vlasništva kupac stječe nakon isplate ukupne cijene. Križevački dogradonačelnik Tomislav Katanović je napomenuo da prepolovljeni iznosi za kupnju i najam zemlje u Gornjem Čretu čine zonu jednom među 30% najkonkurentnijih u ovom dijelu države.(RKC)

Snjezana Vojta

Snjezana Vojta liked this on Facebook.

cuma
cuma

Štednja građana ove godine premašila je 180 mllrd-e kuna, 30 više nego lani! Da ponudite i besplatno nitko neće napustiti sigurnost koju mu nudi kamata na štednju. Samo u Hrvatskoj nema poreza na kamate, Linić je samo na ovaj način izgubio i više od zarade u turizmu,,,,dokle god štediše favoriziraju lagodnost života od kamata i k tome još i bez poreza, nema investicija ni novih radnih mjesta!

wpDiscuz