Zlata Životić: ‘Rana je glazba sve prihvaćenija kod publike’

Križevci.info donosi intervju s križevačkom profesoricom glazbe, dvadesetšestogodišnjom Zlatom Životić, povodom njenog uspješnog završetka umjetničkog usavršavanja na poslijediplomskom studiju čembala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Profesorica Životić tako je postala prva završena postdiplomantica čembala na zagrebačkoj Akademiji. Kako živi i radi u Križevcima, ova glazbena umjetnica govori i o vlastitom angažmanu u gradskim savjetodavnim tijelima za mlade i kulturu, kao i o stupnju glazbene naobrazbe mladih u gradu.

KŽ.INFO: Diplomirali ste kod profesorice Višnje Mažuran, svjetski poznate čembalistice, a odnedavno ste u njenoj klasi postali i prva postdiplomantica čembala u Hrvatskoj. Kako ste odabrali baš taj, kod nas još uvijek prilično nepoznat, instrument za svoju profesiju?

Životić: Zapravo sasvim slučajno. Naime, već sam bila na Akademiji na Teoretskom odjelu kad me jedan kolega doveo u doticaj sa čembalom. Za taj instrument sam bila čula, a vidjela ga samo u filmovima, no uživo me očarao. Tada sam odlučila ići na prijemni ispit i to dodatno studirati. Prijemni sam položila i studij čembala upisala 2003. godine, kad sam bila na trećoj godini Odsjeka za glazbenu teoriju.

KŽ.INFO: Krajem prošle godine križevačka Glazbena škola Alberta Štrige kupila je vlastito čembalo, kao četvrta u Hrvatskoj koja nastavu održava i na ovom baroknom instrumentu. Koliko vrijedi jedan takav instrument i kako su prikupljena sredstva?

Životić: Da, na moju inicijativu, a uz veliku pomoć profesorice Mažuran, škola je čembalo nabavila krajem 2008. i time postala jedna od rijetkih glazbenih škola u Hrvatskoj koja u svom instrumentariju ima ovakav vrijedan instrument. Nova čembala koštaju između 10 i 50 tisuća eura, svaki instrument je unikat, ručno rađen, a cijene ovise o izradi i mogućnostima pojedinog instrumenta. Čembalo koje je škola kupila je rabljeno, talijanske je izrade, kopija instrumenta iz 18. stoljeća, a znatno je jeftinije od novog. Veliku zahvalu zaslužuje i ravnateljica škole Branka Špoljar koja uvijek ima sluha za ovakve važne stvari.

KŽ.INFO: U glazbenoj školi predajete čak osam predmeta, među kojima solfeggio, polifoniju, sviranje partitura, klavir obligatno, čembalo kao izborni predmet te komornu glazbu, a također ste razrednica 1. razreda srednjoškolaca. Kao stručnjakinja, koliko bitnim smatrate predznanje sviranja klavira za učenje čembala, ali i drugih instrumenata?

Životić: Budući da su srodni instrumenti, predznanje sviranja klavira je itekako poželjno za nastavu čembala, ali ne i pravilo. Ono što je iznimno bitno za razumijevanje i brže napredovanje učenja sviranja čembala je iznimno dobro poznavanje glazbene teorije, glazbenih formi i oblika glazbenih djela, te opće snalaženje u literaturi te stilu. Za lijepo i logično muziciranje potrebna su veća znanja od samog poznavanja nota, a to vrijedi za sve instrumente i poučavanje sviranja na njima.

KŽ.INFO: Osim rada u glazbenoj školi, aktivni ste i u društvenom životu grada. Tako ste od ovog proljeća i članica prvog saziva Kulturnog vijeća Grada Križevaca, koje razmatra projekte za javne potrebe u kulturi grada. Koliko su kvalitetni prijedlozi koji vam pristižu na ocjenu?

Životić: Prijedloga je puno, a novaca nedovoljno za sve. Svatko za svoj prijedlog ili projekt misli da je neophodan za kulturu Grada i to je njihovo pravo. Po mom mišljenju nisu svi prijedlozi kvalitetni,  neki uopće ne spadaju u područje kulture, neki nisu dovoljno obrazloženi itd.


KŽ.INFO: Kao nositelje kulturnog života grada, barem što se glazbe tiče, možemo izdvojiti tri društva – Gradski puhački orkestar, Hrvatsko pjevačko društvo “Kalnik” te tamburaški orkestar GŠ Alberta Štrige. S obzirom na dosadašnju praksu da Grad npr. i puhačkom orkestru i pjevačkom društvu izdvaja jednak iznos novca, smatrate li pravednim takav princip financiranja s obzirom na znatne razlike u troškovima?

 Životić: Da. Sredstava za ukupne potrebe svakog navedenog ansambla nema ni približno dovoljno, tako da je ovo najpravednije. Gradske glazbe nekih gradova dobiju godišnji iznos kojim mi moramo namiriti stotinjak projekata dvadesetak udruga. Svatko zna svoje želje i potrebe, te se u skladu s tim mora i financijski snaći.

KŽ.INFO: Donedavna ste bili voditeljica Dječjeg zbora župe Blažene Djevice Marije Žalosne i Sv. Marka Križevčanina, s kojima ste probe imali vikendom. Je li repertoar crkvenog dječjeg zbora ograničen samo na vjersku tematiku ili izvodite i svjetovne pjesme?

Životić: Dječji zbor sam vodila godinu i pol, ali sam zbog obaveza morala prepustiti vođenje. Repertoar zbora je ovisio o prigodi, uglavnom smo pjevali na jutarnjim misama, ali smo u tom periodu održali i dva dječja božićna koncerta na kojem su djeca izvodila i pjesmice svjetovnog karaktera. Ono čemu sam ja težila na našim probama bilo je učenje o onom što se pjeva, točno i razgovjetno izgovaranje, pravilno disanje, lijepo vođenje fraze, logična dinamika i slično. Djeca u zboru su iskušala i solističko pjevanje uz pratnju zbora, ali i pjevanje u kombinaciji s raznim instrumentima koje su neki naučili svirati u glazbenoj školi.

KŽ.INFO: Članica ste i Hrvatskog pjevačkog društva “Kalnik”, koje je nedavno na susretu hrvatskih pjevačkih zborova u Novigradu Istarskom osvojilo nagradu za najdojmljiviju izvedbu skladbe domaćeg autora, za “Pesmu z drugoga brega”, autora Emila Cossetta, a na stihove Frana Galovića. Kakva je atmosfera u zboru nakon tog velikog uspjeha?

Životić: To je velik uspjeh za zbor i zasluženo priznanje za kvalitetan rad. Zbog obaveza nisam pjevala s njima, što mi je jako žao, ali im svima čestitam na sjajnom  nastupu.

KŽ.INFO: Kao predstavnica HPD-a bili ste članica prvog saziva Gradskog savjeta mladih. Sad na kraju mandata, smatrate li da ste kao savjetodavno tijelo učinili pomake u korist mladih Križevaca, je li vas sedmero mladih Gradsko vijeće ikada pitalo za savjet o određenoj temi?

Životić: Istina je da je javnost bila premalo upućena prvenstveno u postojanje Gradskog savjeta mladih, a samim time i u njegov rad. Smatram da je ova postava Savjeta odradila dobar posao, “probila je led”, pokrenula nove projekte, imala dobru suradnju s gradskim udrugama i gradskim tijelima, a novoizabranim članovima želim da nastave u istom smjeru s još boljim rezultatima.

KŽ.INFO: Članica ste i Vokalnog ansambla Antiphonus iz Zagreba, koji vodi maestro Tomislav Fačini. Budući da izvodite glazbu renesanse i baroka, kako publika prihvaća izvedbe te rane glazbe?

Životić: Publika takvu vrstu glazbe prihvaća jako dobro, svaki put sa sve većim oduševljenjem. Vokalna glazba iz razdoblja 16.-18. stoljeća rijetko se kad može čuti na hrvatskim pozornicama, stoga mi je iznimno drago da sudjelujem u mijenjanju takvih običaja. Međutim, ansambl osim repertoara rane glazbe izvodi i glazbu drugih razdoblja, kao i praizvedbe hrvatkih suvremenih skladatelja, poput A. Kempfa, Ž. Brkanovića i J. Magdića.

KŽ.INFO: Zahvaljujem na ovom intervjuu i želim puno uspjeha u daljnjem radu. Za zahvalu i uspomenu redakcija portala Križevci.info poklanja Vam potpisan nosač nešto modernijeg zvuka, album prvijenac “B-Side of My Mind” mladog križevačkog kantautora Luke Belanija.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.