Leonardove umne tvorevine u Zagrebu

pc050024.jpgBili smo na svečanom otvorenju izložbe Leonardo da Vinci: Atlantski kodeks, posvećene jednom od najglasovitijih umjetnika renesanse, univerzalnome Leonardu Da Vinciju. Izložba otvorena prošloga utorka 5. prosinca u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu na vrstan način dekodira Da Vincijev interes za mnoga znanstvena pitanja onoga vremena.

pc050046.jpg
Izvještaj s otvorenja preuzet je s T-portala, dok su snimci posjed Portala križevci.info.

Leonardova je ostavština bogata brojnim znanstvenim radovima, a izložba, koja je 5. prosinca svečano otvorena u Muzeju za umjetnost i obrt, tematizira upravo taj aspekt njegova stvaralaštva.
pc050052.jpg
Muzej za umjetnost i obrt ugošćivanjem ove izložbe nastavio je trend predstavljanja glasovitih imena svjetske umjetnosti u hrvatskim galerijama. Da podsjetimo, ne tako davno hrvatska je publika imala priliku vidjeti izložbu Dore Maar i Picassa te izložbu ranih radova Pieta Mondriana i Vincenta van Gogha, a Leonardo da Vinci definitivno je poslastica koju je MUO, prema riječima pomoćnice ravnatelja Vesne Jurić Bulatović, priredio kao svojevrsni poklon za kraj godine.

pc050070.jpg
Hrvatskoj je publici taj 'poklon' predstavio velik broj uglednika – od talijanskog veleposlanika Alessandra Grafinija, direktorice Talijanskog instituta za kulturu Paole Ciccolella, kustosa izložbe Ferruccia Dendene, do pomoćnice ministra kulture RH Branke Šulc i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je izložbu i službeno otvorio.

Izložba 'Leonardo da Vinci: Codex Atlanticus', za čiji je postav zaslužan talijanski kustos Ferruccio Dendena već je gostovala u Carskoj palači u Innsbrucku, knjižnici Ervin Szabo u Budimpešti te u Rimu i Bratislavi i prvenstveno je orijentirana na najveću zbirku Leonardovih bilježaka i crteža, 'Codex Atlanticus' (Atlantski kodeks) čiji se originalni listovi čuvaju u Biblioteci Ambrosiani u Milanu.

LEONARDO I POMPEO LEONI

Ta zanimljiva zbirka Leonardovih ideja, projekata i zabilješki njegove znanstvene misli i djelovanja nastala je u drugoj polovici 16. stoljeća zahvaljujući kiparu i kolekcionaru Pompeu Leoniju koji je bilješke sakupio i grupirao ovisno o područjima znanosti kojima se bave.
pc050055.jpg
Stručnjaci će nerijetko zaključiti da je diskutabilno u kojoj mjeri zapravo treba zahvaljivati Leoniju za izvršenje tog zadatka, budući da je pri slaganju kodeksa nerijetko intervenirao u Leonardove zabilješke, režući ih i preslagujući da bi ih, prema vlastitom nahođenju, što temeljitije razvrstao. Međutim, danas mu i nije toliko za zamjeriti, jer da se nije primio tog posla, Leonardova izumiteljska i znanstvena ostavština vjerojatno bi bila nepovratno izgubljena.
pc050075.jpg
Naravno, ni svjetska ni zagrebačka publika neće biti u prilici uživati u originalima – budući da je riječ o predragocjenim dokumentima, oni nisu namijenjeni javnom izlaganju, tako da će se zaljubljenici u Leonardov rad i oni koji ga žele pobliže upoznati susresti isključivo s faksimilima.
pc050082.jpg
Pritom nisu ni na kakvom gubitku jer su i ti faksimili izuzetno vrijedni; nastali su između 1894. i 1904. u izdanju izdavačke kuće Hoepli i danas su već svojevrsna rijetkost, a neki od (malog broja) sačuvanih čuvaju su Nacionalnoj akademiji Linceja u Rimu, odakle su i doputovali u Zagreb.

Leonardo da Vinci nipošto nije bio velik izumitelj i genij. Ali u čemu je onda njegova veličina?, zapitao se kustos Ferruccio Dendena. Njegova veličina je u tome što se suprotstavio službenom znanju srednjega vijeka, odgovorio je potom. Leonardo se brinuo za dijete u kolijevci – modernu znanost – koje su mnogi nastojali ubiti, lomačom, zatvorom i progonima, dodao je. A 'Atlantski kodeks' definitivno je neprocjenjivo svjedočanstvo Leonardova znanstvenog angažmana, vizionarskih misli i ideja od kojih su neke svoje ostvarenje doživjele tek u današnje vrijeme.

Izložba je stoga koncipirana na način da obuhvaća tri segmenta stvaralaštva ovog homo universalea. Listovi 'Atlantskog kodeksa' samo su početak – uz njih su prezentirani i modeli strojeva/Leonardovih kreacija iz Leonardova muzeja u Vinciju. Taj 'renesansni' dio popraćen je također i 'čudima tehnike' koji potječu iz današnjice, realizacijama Leonardovih modela ostvarenim nekoliko stoljeća nakon njegove smrti.
pc050078.jpg
Kako kaže i sam Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, Leonardo se ovom izložbom predstavlja u onom segmentu koji je manje popularan, ali ne i manje značajan. U svakom slučaju, riječ je o izložbi koja će ispuniti zadovoljstvom one koji su s Leonardovim opusom pobliže upoznati i koja će ponuditi nova saznanja onima koji ga pamte i prepoznaju isključivo preko imena Mona Lise.
 

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.