križevci.info - nezavisni portal grada Križevaca

Kolumne / Putopisi Križevčana  Bolzano - u srcu talijanskih Alpa

Na pola puta između Verone i Innsbrucka, udaljen jedva dvjestotinjak kilometara zračnom linijom od Venecije, u dolini usred talijanskog dijela Julijskih Alpa smjestio se grad Bolzano. Ili, na njemačkom, Bozen. Oba su naziva ravnopravno u upotrebi, ovaj se glavni grad pokrajine Južni Tirol može podičiti dvojezičnošću, toliko pedantnom da su nazivi svake ulice i trga, svaki natpis na trgovinama i putokaz ispisani na talijanskom, a odmah zatim i na njemačkom, dok se često puta za turiste nađe i treća verzija na engleskom.

Povijest kaže da je Bozen od Austro-Ugarske anektirala Italija nakon Prvog svjetskog rata na temelju tajnog ugovora s Velikom Britanijom, a Mussolini je zatim na području gotovo etnički čisto njemačkog življa provodio intenzivan program talijanizacije kroz 32 mjere, od kojih su neke bile vrlo zloglasne. No, kakva god da je bila povijest, sadašnjost u tom kulturnom, turističkom i gospodarskom središtu regije svakako je bogata i intenzivna, i vrijedi ju doživjeti.

Na karti grada postavljenoj u samom centru, na trgu popločanom "kockama", odmah do središnje katedrale, može se uočiti ukupno osam crkava, broja jednakog onom križevačkih crkvenih tornjeva. U najužem središtu smjestile su se neke važne kulturne ustanove, poput Monteverdijevog konzervatorija, prirodoslovnog ili novog muzeja suvremene umjetnosti, kao i spomenik pjevaču Waltheru von der Vogelweide po kojem je glavni trg dobio ime ili pak monument pobjedi koji je 1928. dao izgraditi već prije spomenuti fašistički lider. Posebno je interesantan arheološki muzej, u kojem obitava Ötzi - mumija stara oko 5300 godina koju su, očuvanu u alpskom ledu, 1991. otkrili njemački turisti.

Bolzano je poznat i po dvorcima. U jednom od njih, dvorcu Haselburg (Flavon), živjela je tijekom 17. stoljeća i bozenska plemićka obitelj Kiepach, u čije je vrijeme dvorac i dograđivan. Oko 1800. godine Baltazar Ignac Kiepach se iz Tirola preselio u Hrvatsku, a radilo se upravo o pradjedu Marcela Kiepacha, "umnog čudovišta", križevačkog izumitelja i danas na međunarodnoj sceni, nažalost, praktički potpuno nepoznatog istraživača. Vrijedi spomenuti da ove godine pada stota obljetnica prvog poznatog Kiepachovog patenta - žiro-kompasa.