Izdvajamo neke od novih naslova u Gradskoj knjižnici Franjo Marković

Stručno – znanstveni odjel

NAPETICE ISKOSA: GLAZBA U DOBA HI FIA: (TEME, MAPIRANJA I KONTEKSTI) / Aleksandar Mihalyi. – Zagreb: Durieux, 2020.

Napetice iskosa opsežno je izdanje sabranih tekstova o glazbi autora, voditelja i urednika Aleksandra Mihalyija.

Zašto Napetice iskosa? Zato što je glazbena scena, sudeći po teoretskim tekstovima i stilskoj ili žanrovskoj heterogenosti, toliko razjedinjena da gotovo blokira neopterećen pristup slušatelja, osim ekskluzivnog pristupa pojedinoj od prisutnih grupa. …

Ova je razjedinjenost posljedica nepostojanja dominantnog kreativnog modela i, paradoksalno, upravo zbog toga imamo ovako bogatu i pluralističku scenu. Je li vrijedna, ili što je vrijedno, to je bez jasnog i jednoznačnog odgovora. Vrijednosna skala se uspostavlja tek u granicama grupe ili izma.

Knjiga čitatelju ponajprije podastire izuzetno bogatstvo koje nam nudi suvremena glazbena scena u mogućoj  izgradnji i zadovoljenju nevjerojatnog dijapazona duhovnih potreba. Nikada se u povijesti pred nekim pojedincem nije nudilo slušanje suvremene glazbe s toliko divergentne glazbene scene: Bachove h-mol mise s Tonom Koopmanom, Einsteina na plaži Philipa Glassa, uz režiju Roberta Wilsona i glazbovanje njegovog ansambla, In vain Georga Friedricha Haasa uz Bečki Klangforum ili vokalno glazbovanje Ami Yoshide. Zajedničko im je šok novog ili posvećenost vrsnih glazbenika te doticanje kulturnih, interpretativnih i perceptivnih limita. Svemu smo tome suvremenici! Kakvo je stanje u teoriji, pokazala je nedavna rasprava o tome što je to suvremenost pa slijedno, i što je suvremena glazba — jednoznačnog stava nije bilo.

Ova je knjiga i svojevrsni vodić koji će zainteresiranom pomoći da dobije uvid u zbivanja, upozna glavne protagoniste i, na kraju, preporuke za slušanje, gledanje i čitanje onoga što se nudi u pojedinim vrstama izražavanja. …

Beletristika

OTOK DUŠA / Johanna Holmström; prevela sa švedskog Željka Černok. – Zagreb: V.B.Z., 2020.

Na otočiću Själö, u finskom arhipelagu Nagu, postoji bolnica u kojoj su od 1619. boravili i umirali gubavci. A onda je od 1785. do 1962. bila boravište i umiralište duševnih bolesnica.

Da, samo žena; i da, malo je bilo onih koje su uspjele otići s otoka – nebrojeno više ih je sahranjeno na otočnom groblju.

U arhivu obližnjega grada Turku (švedski Abo) pohranjeni su zdravstveni kartoni pacijentica u kojima su pedantno bilježena njihova tjelesna i duševna stanja. To su dokumenti o sudbinama stvarnih žena koji su nadahnuli Johannu Holmström za ovaj roman.

Otkako je Kristina Andersson 1891. počinila nešto nezamislivo i završila kao doživotna pacijentica u Själö, pa do 1997. kada je sahranjena Sigrid Friman, medicinska sestra koja je bila dobri duh otoka i objedinila sudbine junakinja, sažima nam se stoljeće neoprostivog odnosa prema duševnim bolestima, rodnoj nejednakosti, eugeničkim zastranjenjima, nerazumnom “rasnom” žigosanju. No, ponajprije svjedočimo neizmjernoj boli onih koje je društvo proglasilo bezumnima, neprilagođenima, nemoralnima.

Bilo ih je poput Elli koje su samo željele malo ljubavi u obitelji, a onda zamjenski dobile djelić žuđene pažnje muškarca te im je u povijesti bolesti upisano “pretjerani seksualni poriv”; bilo ih je poput Karin koje se ne žele pokoriti pa ih svijet “ne želi prihvatiti”. Nekima je otok i dom i jedino životno utočište. Kontradiktorno je to: kažu im da bolnica nije zatvor, premda ne mogu otići – ponekad čak ni izaći van na sunce; svaka ima svoju sobu koja nije ćelija, a ipak ih zaključavaju – ne zbog zaštite privatnosti za koju se onomad nije znalo. …

Dječji odjel

NEVOLJA JEDNOG CARA / Melita Rundek; ilustrirala Vanda Čižmek. – Zagreb: V.B.Z., 2020.

Iz opisa knjige:

„U slikovnici “Nevolja jednog cara”, kao što joj naslov kaže, stanuje jedan car.

Razbaškario se, radi što mu volja, nitko mu ne može stati na kraj.

Ili može?

Ne odaju se tajne jedne priče pa to ni mi nećemo učinit.

Priče postoje da se čitaju.

Ova je katkad jako smiješna i puna nezgoda.

Na nekim mjestima baš i nije.

Ova šaljiva i carska priča obraća se svoj djeci, a i odraslima.

Pita: jeste li vi poput našeg junaka?

I je li to baš lijepo, i dobro, i pristojno biti car kojemu se ne može skinuti kruna s glave?

No, dobro, ostavimo misli po strani i zaronimo u priču o jednom svemoćnom i zaigranom caru.

Pa da vidimo tko je on i što se zapravo dogodilo!

Knjige za mlade

FANTASTIČNO SJAJNE ŽENE KOJE SU SPASILE NAŠ PLANET / Kate Pankhurst; [prijevod Dina Morić Bošnjak]. – Zagreb: Profil knjiga, 2020.

Ova knjiga donosi zadivljujuće priče o ženama koje su posvetile život čuvanju Zemlje i svih bića na njoj.

Uronile su duboko u opasne vode da bi proučavale morske pse ljudoždere i brinule su se za divlje slonove koji su zbog krivolova ostali bez roditelja.

Kad je svijetu oko njih zaprijetilo zagađenje ili rašumljivanje, pokazale su iznimnu hrabrost te su se glasno zalagale za ono što je ispravno.

Došle su do znanstvenih otkrića koja pomažu zaštititi budućnost našega planeta te su pokazale da čak i male promjene PUNO znače.

I što je IZNIMNO važno, ove su žene posijale sjeme promjene u drugima nadahnuvši ih da vide kako i oni mogu spasiti planet… kao što možeš i TI!

Kate Pankhurst, autorica niza uspješnica, napisala je i ilustrirala ovu iznimnu knjigu koja je optimističan i ohrabrujući početak upoznavanja samo nekoliko izvanrednih žena koje su se brinule za naš SVIJET PRIRODE.

 

 

Vezano

Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno