Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

U petak na 13. Culture Shock Festivalu jedan od najomiljenijih i najiskusnijih zagrebačkih glumaca

Proslavljeni komičar i majstor monodrame Željko Vukmirica križevačkoj će se publici u petak 3. ožujka predstaviti svojom novom predstavom – „tetno sjedeljkom“ „Gu Digi Gu“, radnog naziva „Gusle moje električne“, u kojoj istražuje melose našega naroda, pri čemu mu pomaže glazbenik Valent Samardžija na električnoj šargiji i gitari. Prva predstava 13. Culture Shock Festivala se bavi tradicionalnom kulturom u njenim najsmješnijim oblicima te spaja ono duhovito tradicionalno s duhovitim modernim.

Kazališni, televizijski i filmski glumac, autor, skladatelj, producent, redatelj i docent na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti Željko Vukmirica kazališnoj je publici najpoznatiji po monodrami „Povijest moje gluposti“ koju izvodi već skoro 40 godina i s kojom drži čvrsto drugo mjesto u dugovječnosti igranja jedne predstave u Hrvatskoj. Križevačka izvedba „Gu Digi Gu“ će se održati u Klubu kulture, s početkom u 20 sati, a ulaznice se u pretprodaji mogu nabaviti u Klubu kulture, Art Rock Caffeu te online.

Željko Vukmirica je nakon završene akademije 1976. godine svoj zanat pekao u Francuskoj, sudjelovao je u radu kazališnih radionica međunarodno priznatih kazališnih umjetnika, bio je član Teatra &TD, suosnivač je Glumačkog studija pri splitskom HNK-u i Glumačkog laboratorija u Zagrebu, bio je član ansambla Dramskoga kazališta Gavella, nastupao je i glumio u više od 300-tinjak TV emisija i cjelovečernjih filmova, među kojima je i „Rosencrantz i Guildenstern su mrtvi“ Toma Stopparda s Richardom Dreyfussom, Garyjem Oldmanom i Timom Rothom, igrao je na Sceni Amadeo i u Teatru Exit…

O ideji ovog tetno performansa sam Vukmirica kaže: „Zahvaljujući tehnološkom razvoju svijet je postao globalno selo. Uključim svoje osobno računalo, upišem New York i šećem ulicama, razgledam galerije i čujem uličnog glazbenika. Isto tako Njujorčanin upiše Dubrovnik i prošeće Dubrovnikom, razgleda muzej i čuje glazbenika koji svira linđo na ljerici. UNESCO je shvatio kako su linđo, bećarac, ganga, gusle, sopile, tamburica, klapa i nijemo kolo nematerijalna baštinska vrijednost koja ovom Njujorčaninu pomaže razumjeti Hrvata, pa je UNESCO zaštitio te hrvatske vrijednosti.

Poznajem li ja vrijednosti po kojima me prepoznaje Kinez? Slušam strane narodne, a ništa ne znam o svojima. Ganga na sanskrtu znači himna, a ganghati znači pjevati svete vedske tekstove himničnim načinom. Grleno pjevanje koje djeca na Tibetu vježbaju od svoje pete godine, glas koji podsjeća na glas žrtvenog janjeta ili koze (tragos, jarac). Isti ganga (Tragos) način postoji u Rajastanu, Kurdistanu, Iranu, Hrvatskoj, Irskoj, Welsu i kod Indijanaca na američkom kontinentu. Kolega Valent i ja zaronili smo u dosad najmanje istražene etno obrasce, koje smo uključili u struju da ih cijeli svijet čuje.

I pred nama se otvorio rudnik dijamanata. Sirovo bogatstvo koje treba brusiti i medijski izbrusiti da zablistaju globalnim selom. I upravo taj susret Techna i Etna iznjedrio je jednu novu poetiku. I tuge i smijeha i tragikomičnoga skrivenog u tradicionalnom baštinskom obrascu koji skriva duboku mudrost naroda. Kod  prijenosa obrazaca na sljedeću generaciju dolazi do raznih devijacija i opasnih pojednostavljenja. Upravo to postao je motiv za još dublje uranjanje u taj stari novi svijet. Techno voli Etno i Etno voli Techno. TETNO. Plovidba zvukovima od majčine utrobe do izbjeglištva.“

Komentiraj

Budi prvi komentator! (nakon upisa komentara provjerite email i slijedite upute)

Obavijesti me o
avatar
3000
wpDiscuz