Sinoć se u Gradskoj vijećnici sastalo Turističko vijeće grada Križevaca, u proširenom izdanju i uz sudjelovanje predstavnika gradskih udruga, nekih od nositelja programa na najvećoj gradskoj manifestaciji, Križevačkom velikom spravišču.
Direktorica Turističke zajednice Vlasta Kliček i predsjednik Turističkog vijeća prof.dr. Valentin Puževski spomenuli su prošlogodišnje aktivnosti zajednice u gradu i izvan grada i osvrnuvši se na predstojeće 39. spravišče.
Upravo je taj događaj bio povod razgovora i rasprave sudionika – gospodarstvenika, kulturnjaka i političara, koji su se složili da su ovoj manifestaciji potrebne promjene.
To su gospodarstvenik Ivan Katavić koji kaže da Spravišče stagnira u odnosu na nekada, te da on nije više voljan financirati aktivnosti koje ne donose učinak, zbog programa koji nema projekciju plana i financijskih sredstava i koji izgleda kao fektarenje. Sadržaj programa bi morao imati dugoročnost i efekte kako bi bio zanimljiv u kulturnom i gospodarskom pogledu.
Gradonačelnik Branko Hrg kaže da bi program Spravišča trebalo usvajati Gradsko vijeće pri usvajanju gradskog proračuna svake jeseni. Grad je, veli, spreman izdvojiti i 100 tisuća kuna, ali za događaj u kojem ne bi bio zatrt osnovni smisao Spravišča i gdje bi postojao utvrđen program i znalo se tko što radi.
Novinar Ottone Novosel nazvao je Spravišče improvizacijom, jer je sad kasno da se razgovara o programu. O tome je trebalo govoriti po završetku prošloga Spravišča i trebalo je predlagatelja programa izabrati javnim natječajem. Kaže da smisao Spravišča "nije prodaja đinđuva". Nedostaje kulturnih aktivnosti koje bi bile povezane sa vrijednostima Spravišča (Festival popijevki i tamburaša) a uz to su neki dobri programi zanemareni (Štrukljada), umjesto da budu spravljeni kao kremšnite u Samoboru – proizvod grada.
Ravnatelj Gradskog muzeja Zoran Homen dodaje da simboli Spravišča, poput pomirbe purgera i šljivara, trebaju ostati kao trajne vrijednosti i da treba nanovo osmisliti percepciju, s većim križevačkim karakterom. On je i za simboličnu cijenu koju bi građani plaćali za izvođače.
Slavko Balog, dugogodišnji sudionik ceremonije otvaranja i zatvaranja ove priredbe, rekao je da Spravišče mora počivati na koncepciji koja je začeta još u šezdesetim godinama, kojom se čuvaju stari običaji i štatutima, što se međutim nije uspjelo provesti.
Stjepan Palijan misli da je za Spravišče najbitnije da bude gradska svečanost i pučka veselica, čiji se okviri moraju odrediti pravilnikom koji osigurava stalnost ljudi koji bi radili na projektu kao i izvore financiranja.
Ivanka Konfic u svojstvu predsjednice Hrvatskog pjevačkog društva "Kalnik" kaže da unatoč dobro posjećenim nastupima križevačkih zboraša kroz sve ove godine Spravišča oni ove godine nisu novčano stimulirani. Zalaže se za honoriranje i domaćih izvođača.
Darko Koren, predsjednik Županijske turističke zajednice, kao i svi prethodni govornici drži da je Spravišče glavna kulturno-turistička manifestacija u Koprivničko-križevačkoj županiji koja mora mijenjati svoj koncept, što pak nije moguće bez ljudi i bez novca. No kaže da valja pričekati s potpunom promjenom koncepcije zbog manjka vremena preostalog do ovoga lipnja.
Promjenu trebaju započeti odgovorni u gradskom turizmu, ponajprije direktorica TZ-a i predsjednik Vijeća. Međutim oni dvoje sinoć su bili previše okrenuti u prošlost, oslovljavali se kao da su u školi i jedva da su dali koji vlastiti poticajni prijedlog.
Križevačkom velikom spravišču, toj narodskoj veselici u kojoj tri dana i noći grad uopće ne spava, uvođenje promjena osvježenje je neophodno, ali kroz ozbiljan pristup koji uvažava tradicionalne simbole purgera, šljivara i štatuta kao osnovu na kojoj moderniji i ukusniji sadržaji prevladavaju nad cikom i galamom iza svakog ugla.
Spravišče je moguće ostvariti i kao festival miješanja urbanih i ruralnih značajki koje promiču ugled Križevaca i predstavljaju grad kao poželjan turistički mamac gdje bi ljudi rado trošili novce.
Hoće li tako biti već na 39. po redu, od 2 do 4. lipnja 2006. godine?
Komentari su zatvoreni.