Istraživanje tople vode opet zapalilo Križevčane

Izvor tople vode na Ratarni u Križevcima opet je vruća tema među političarima i građanima, a dodatnu iskru zapalile su prošlotjedne objave na službenom profilu križevačkog gradonačelnika na društvenoj mreži Facebook gdje je napisao kako su Križevci među prvim gradovima u Hrvatskoj koji će ispitati geotermalni potencijal, budući da su prošli tjedan na bušotini Križevčanka 1 počela hidrodinamička ispitivanja. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, u Hrvatskoj je trenutačno sedam eksploatacijskih polja i 28 istražnih prostora geotermalne vode. Na popisu gradova i mjesta koji najavljuju, a neki već i istražuju svoje geotermalne izvore, su Bjelovar, Sisak, Topusko, Karlovac, Kutina, Virovitica, Vukovar, Velika Gorica, Osijek, Sveta Nedelja, Mali Bukovec, u našoj županiji Legrad, Ferdinandovac, Novigrad Podravski pa Križevci nisu prvi, niti je ovo prvo istraživanje tople vode u Križevcima niti je početak ovih novih ispitivanja posebno važan dan za njegove stanovnike.

O mogućnosti korištenja geotermalne energije iz bušotine Križevčanka 1, koju je 1986. izbušila Geotehnika i duboka je 1496 metara, govori se, s vremena na vrijeme ovisno o političkom trenutku, desetljećima. Ispitivanja i istraživanja rađena su 1986. i 2008., no nikad nije napravljena procjena potencijala rezervi. Ova nova istraživanja, rečeno je jučer na konferenciji za medije, utvrdit će karakteristike i parametre ležišta potrebne za izradu elaborata o rezervama, što je ključan dokument na temelju kojeg se dobiva dozvola za eksploataciju. Elaborat rezervi trebao bi potvrditi što se uopće od ove vode može, ali o razmjerima ulaganja koja su potrebna za toplanu, koju gradonačelnik Rajn spominje, kao i o tome tko bi je platio – aktualna gradska vlast zasad nema ideje.

Prema Balneološkom mišljenju o mogućnosti upotrebe termomineralne vode, koje je prema narudžbi gradskog vodstva iz 1990. godine izradio Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, voda je klasificirana kao termomineralna i po sastavu spada u rijetke vode. Po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima navedeno je da se može koristiti kao izvor energije ili kao ljekovita voda. Grad pak intenzivno promovira priču o energetskoj neovisnosti do 2030., dok se o eventualni zdravstveni i turistički potencijali ne spominju.

Ne, nije se odustalo od toga, no kad ne znamo stanje ležišta i nemamo elaborat onda su rasprave o tome samo skup lijepih želja. Prvo i osnovno nas zanima toplina. Kad se utvrdi da možemo grijati okolne objekte, onda je vrlo lako složiti studiju izvedivosti i isplativosti. Mislimo da to ne bi trebao biti problem financirati i kreditnim sredstvima. Nije zamišljeno da toplanu financiramo direktno iz proračuna, ima kojekakvih izvora koji promoviraju dekarbonizaciju“, odgovorio nam je gradonačelnik na pitanje ima li Grad novca za korake koji slijede nakon istraživanja. “Geoterma kao izvor je itekako značajan, pogotovo u smislu toplinske energije i nama je benefit što imamo korisnike neposredno blizu bušotine. Naravno da će to puno značiti i za dekarbonizaciju grada u cjelini“, objašnjava gradonačelnik.


Uz postojeće cijene električne energije, objašnjavaju iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), ulaganja u geotermalnu energiju nemaju smisla jer su troškovi veliki. Dok su za dominantne nove izvore energije, Sunčevu ili energiju vjetra, cijene opreme, a onda i proizvodne cijene električne energije u posljednjih desetak godina pale od 50 do 70 posto, za geotermalne elektrane porasle su od pet do deset posto. Dodatni problem, piše OIEH, stvara regulativni okvir.

Danas ulagati milijune u podzemni, geološki dio projekta i nadati se da će 2028. i 2029. na snazi biti povoljan politički i regulativni sustav za gradnju nadzemnog, energetskog dijela projekta traži iznimnu financijsku hrabrost. Očekujem uglavnom naivne ili neupućene inozemne investitore koji ne znaju što ih tu čeka“, misli energetski stručnjak Zdeslav Matić.

Vezano

Komentari su zatvoreni.