U Križevcima ubrano više poreza na dohodak, no poduzetništvu efikasnost pada

U Križevcima je u prvom polugodištu 2017. ubrano više poreza na dohodak nego lani u istom razdoblju – porast iznosi 4,88 posto – nije velik, ali nije ni zanemariv i govori i o blagom oporavku ovdašnjega gospodarstva. Uz to, u prvih je šest mjeseci ostvaren pozitivan rezultat od točno 6.035.019,95 kuna, čime je prenesen gubitak iz prethodnih razdoblja. Komentar je to gradskoga pročelnika za financije Darka Masneca, na izvršenje proračuna Grada Križevaca, koje će objelodaniti i danas na sjednici Gradskoga vijeća.
To se odnosi na posljednje razdoblje vladavine gradonačelnika Branka Hrga, koji je upravo polovicom godine, 4. lipnja i sišao s vlasti. Dotad su, prema podacima “ministra” Masneca, prihodi poslovanja iznosili 27.805.234,79 kuna i jesu nekih 9 milijuna manji nego u prvom polugodištu 2016. (ukupni su prihodi i primici 28.517.745,34 kuna). Masnec za portal krizevci.info objašnjava i zašto.
“Prihodi su manji jer je u prošloj godini u realizaciji bio projekt Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci (RCTP u prostorima bivše vojarne), čega sada nema”, reći će Masnec, zadovoljan, ipak, a tako će nastupiti i danas pred gradskim zastupnicima, što su rashodi unutar plana izvršenja za ovu godinu. Popeli su se na 21.283.828,76 kuna (ukupni rashodi i izdaci su 22.482.725,39 kuna). Kako li će se gradska blagajna puniti do kraja godine i možemo li očekivati kakve velike skokove? Masnec tvrdi da će biti drugačije.
“Rezultati će biti nešto slabiji jer dolaze na naplatu projekti za koje je u prvom polugodištu provođena javna nabava, a koja će se ostvariti do kraja godine”, kaže gradski financ-pročelnik.
On će vijećnicima danas predočiti i analizu poslovanja poduzetnika i stanja gospodarstva Grada Križevaca u cijeloj prošloj godini.
Ona nam, na temelju podataka Fine, pokazuje da su križevački poduzetnici ostvarili neto dobit od oko 62,1 milijun kuna. Ona je, nažalost, a čak 28 posto niža nego 2015., jer je gubitak povećan za zapanjujućih 187,5 posto.

Prihodi su im u usporedbi s 2015. bili minimalno veći – za 0,4 posto (rast od 12,9 milijuna kuna), ali su im rashodi povećani za 35,1 milijun kuna (+1,2%).
Ne djeluje dobro podatak da je poduzetnika lani bilo 13 manje nego godinu ranije, tj. njih je 420 “doživjelo” tekuću 2017. No, i ti postojeći su imali 274 više zaposlenih nego 2015., iliti ukupno 4229 radnika.
Iz Masnecovog ureda u analizi pišu da su troškovi radnika, od neto plaća, poreza i doprinosa na plaće i iz plaća u rashodima svih poduzetnika rasli u 2016. za 7,6 posto. Isplata plaća u poduzetništvu, kao i proteklih godina, nije bila zakonski ograničena, već se isplaćivala u skladu s poslovnom politikom i financijskim mogućnostima svakoga pojedinog poslodavca.
Poduzetnici Grada Križevaca obračunali su za neto plaće u 2016. godini, za 4.229 zaposlenih, ukupno 196,1 milijuna kuna. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod poduzetnika Grada Križevaca iznosila je u 2016. – 3.864 kuna što je 17 kuna ili 0,44% više nego 2015. godine, navodi se.
Analiza zaključuje da je u poslovanju poduzetnika Grada Križevaca, obveznika poreza na dobit u 2016. godini, došlo do pada efikasnosti poslovanja.
“Razlog je u tome što rashodi rastu brže od rasta prihoda poslovanja, iako je ukupno poslovanje, u pogledu većih prihoda, bilo pozitivno. Jest da je broj gubitaša smanjen na 113 i što je 307 tvrtki ostvarilo dobit, no promatramo li izvedene financijske pokazatelje uspješnosti poslovanja u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu, može se zaključiti da je 2016. godina bila manje uspješnija, stoji u objašnjenju slike stanja poduzetništva u Križevcima u prošloj godini, bez sektora obrništva i poljoprivrede”.

Za prikaz kretanja poduzetništva i visine prihoda u Križevcima poslužili smo se ilustracijama aplikacije Croračun, u izdanju tvrtke Coin iz Pule. Croračun “pruža jedinstveni pogled na lokalnu i regionalnu samoupravu kroz prikaz i usporedbu ekonomskih, proračunskih, demografskih i socijalnih pokazatelja”. Podaci za aplikaciju CROračun prikupljaju se iz sljedećih izvora: Ministarstvo financija, Državni zavod za statistiku, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, FINA i drugi javni izvori i portali. Informacije koje aplikacija pruža općeg su i informativnog karaktera s ciljem promoviranja transparentnosti na razini jedinica lokalne samouprave te povećanja njihove kompetitivnosti i produktivnosti.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.