U Godini čitanja i u sklopu Mjeseca hrvatske knjige Ogranak MH u Križevcima i Gradska knjižnica “Franjo Marković” pozivaju na predavanje dr. sc. Krune Puškara “Ajmo hrvati se s imenima!” u četvrtak 4. studenoga 2021. u 18.30 u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković”.
Jesu li Križevčani predvidljivi nadjevatelji osobnih imena? Jesu li Križevčani tradicionalni prilikom nadijevanja imena? Koja su najčešća križevačka imena? Utječu li izvanjezične okolnosti na makrorazini na odabir imena na mikrorazini? Na ova i slična pitanja odgovorit će dr. sc. Krunoslav Puškar na temelju svojih dugogodišnjih onomastičkih istraživanja.
U nedostatku prethodnih antroponomastičkih istraživanja, istražio je osobnoimenski repertoar jedne od potkalničkih župa, Župe sv. Ane u Križevcima, a u sklopu nje analizirao je imena grada Križevaca – i to u 19., 20. i 21. stoljeću.
Antroponimijski fond novorođenih u navedenim stoljećima istražen je i analiziran tijekom devet vremenskih odsječaka u trajanju od po pet godina, počevši od 1802. godine, a završivši 2014. godine, tijekom kojih je sveukupno potvrđeno 3020 nositelja osobnih imena (1579 muških i 1441 ženskih), čija su imena pokazala kakvi su Križevčani kao nadjevatelji imena i u kojem smjeru možemo očekivati daljnje nadijevanje imena u gradu Križevcima.
Krunoslav Puškar rođen je 31. ožujka 1986. godine. Nakon završene Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima, 2005. upisuje studij anglistike i germanistike pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku studija, 2012. upisuje poslijediplomski doktorski studij lingvistike pri istome fakultetu. Izlagao je na dvadesetak znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, a dosad je objavio tridesetak znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i međunarodnim časopisima.
Akademske godine 2009./2010. osvojio je Rektorovu nagradu za samostalan istraživački rad pod nazivom Poredbeno istraživanje straha od stranog jezika kod studenata anglistike i germanistike. Osim onomastikom, autor se u svome dosadašnjem znanstvenom radu bavio i dijalektologijom, leksikologijom, teorijom i praksom lingvistike jezičnih dodira, sociolingvistikom, esperantologijom, interlingvistikom te usvajanjem stranog jezika. Omiljene su mu teme istraživanja kajkavština i različiti jezični aspekti lokalnih kajkavskih govora, posebice onomastički, što se može vidjeti i po njegovoj disertaciji naziva Antroponimija potkalničkoga Prigorja, obranjenoj 12. listopada 2021. godine. Živi i radi u rodnim Križevcima.
Komentari su zatvoreni.