Dva sata CSF-a o Krleži, Feriću i kulturnim ‘perverzijama’


Početak 4. Culture Shock Festivala donio je Treće poluvrijeme poezije, na kojem su dvojica vrsnih intelektualaca – enciklopedist i predsjednik Hrvatskog društva pisaca Velimir Visković i književnik s bestselerima Zoran Ferić – pružili više od dva sata čiste i vrhunske verbalne igre, iz koje se pamte zgodici o Krleži, ulozi knjige u današnjem masovnom društvu i širenju prostora slobode kroz kulturno stvaralaštvo. Moderator i medijator tribine bio je križevački profesor Petar Babić.


Velimir Visković križevačkoj javnosti povrdio se kao vrstan krležolog, stručnjak za lik i djelo klasika hrvatske književnosti Miroslava Krleža, kojega je opisao kao glavnu figuru hrvatske kulture gotovo cijelog 20. stoljeća. Govoreći o Krleži kao o veličini, kojoj ni u kvaliteti ni u opsežnosti opusa nema ravne u domaćoj pisanoj riječi, jer u svakom književnom žanru zauzima vodeća mjesta, ispravio je i povijesne netočnosti kako je stari Fritz imao presudan utjecaj i na političke tijekove jugopovijesti.


Premda se oko Krleže ni danas ne mire duhovi koji bi ga svrstali na stranu režima koji je bio i strog i neodrživ, njega ipak treba promatrati kao pojedinca golemog znanja i izuzetnog stila kojeg stalno valja proučavati, reći će Visković.


Zoran Ferić držao je pažnju Križevčana čitanjem ulomka iz svoga novog, još neobjavljenog romana "Kalendar Maya", koji bi, sudeći po prihvaćenosti njegovih prijašnjih djela, opet mogao biti hitoidan. Zoran Ferić inače je zaposlen kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u jednoj zagrebačkoj gimnaziji, pa je u petak zborio i o toj strani svojega života i rada.


Nadovezao se na Viskovića, spomenuvši kako je percepcija Krleže kod današnjih naraštaja, posebno učenika, slaba, prvenstveno zbog složenosti Krležinih rečenica, koje djeluju kao neprobavljive i teške kobasice, no ipak ističe da ima i onih koji to umiju progutati.


Odgovarajući na pitanja posjetitelja, Ferić je uklonio dvojbu bi li kao stranac radije za čitanje uzeo Ferića ili Krležu, istaknuvši da bi se latio Krleže jer je manje sick, a na pitanje bi li učenicima za lektiru nudio svoja djela, kazao je da ne bi.


Ferić i Visković složili su se da je Ferićeva proza u određenoj mjeri i perverzna, zato što on piše i o stvarima o kojima drugi ne bi napisali ni slova, ne glumi političku korektnost, no time ne gubi na uvjerljivosti.


Ugledni gosti spremno su odgovarali i na pitanja posjetitelja vezana uz razlikovanje šunda i dobre književnosti, prijemu poezije i proze u društvu, knjizi kao važnom mediju, Krleži kao javnom tribunu, te pregršt drugih pametnih upita.

Goste i više od sedamdeset posjetitelja u Klubu kulture uglazbljenom poezijom A. B. Šimića, Dobriše Cesarića i Đure Sudete počastila je, uz gitaru, i križevačka umjetnica Sonja Mrnjavčić, a prigodnu izložbu djela Ferića i Viskovića priredila je Terezija Dvečko iz Gradske knjižnice Franjo Marković. Donator događaja je Grad Križevci, a sponzor Križevačka pivnica.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.