Blagec ponudio malo drugačiju priču o Krvavom saboru

Pred punom dvoranom znatiželjnih Križevčana, viši kustos Gradskog muzeja Ozren Blagec ovaj je tjedan “demantirao” većinu informacija za koje smo vjerovali da su činjenice o jednom od poznatijih događaja iz gradske povijesti, Krvavom saboru u Križevcima. U zanimljivom predavanju ispričao je nešto detaljniju priču o protagonistima, Sigismundu Luksemburškom (hrvatsko-ugarskom kralju Žigmundu) i Stjepanu II. Lackoviću i ponudio sasvim novu sliku tog događaja.

Budući da o Krvavom saboru postoji iznimno malo vjerodostojnih izvora, priča koju danas znamo više sliči legendi. Tome je, pretpostavlja Blagec, u velikoj mjeri zaslužan Franjo Rački i njegov rad objavljen 1868. pod nazivom “Pokret na slavenskom jugu”, gdje detaljno opisuje navodne događaje na Krvavom saboru, ali ih ne potvrđuje nikakvim izvorima. I knjiga Milutina Mayera “Krvavi sabor križevački” zapravo je romansirana priča stvarnog povijesnog događaja, a podatke iz nje mnogi doživljavaju kao činjenice.

Stoga vjerujem da je korisno i nužno detaljno razjasniti događaje koji su prethodili Krvavom saboru, te na osnovu sačuvanih povijesnih izvora pokušati utvrditi što se na saboru zaista dogodilo, opisati najznačajnije događaje nakon sabora, te koje su njegove posljedice“, objasnio je Blagec razloge zbog kojih se upustio u istraživanje jednog od najpoznatijih događaja iz križevačke prošlosti.

Nedvojbeno je da se u Križevcima redovito sastajao sabor slavonskog plemstva i da su ponekad dolazili kraljevi, pouzdano se zna da je na saboru 27. veljače 1397. ubijen Stjepan II. Lacković, no nepoznanica je gdje se sve to događalo. Povjesničar Blagec podsjetio je da je crkva Svetog Križa u to doba bila značajno manja od današnjih dimenzija i malo je vjerojatno da je mogla prihvatiti sve koji su sudjelovali na saborima. Iznio je više teorija i lokacija na kojima su se, moguće, ti sabori održavali, no pouzdanih dokaza još uvijek nema.

Nakon predavanja razvila se rasprava u kojoj su građani pokazali zanimanje za teme iz križevačke povijesti, važne događaje, te slavne i zaboravljene ljude koji su utjecali na život, razvoj i izgled grada. Predavanje je organizirao Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji, a otvorili su ga akademik Franjo Tomić i dr. sc. Ivan Peklić.

Vezano
Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno