Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, Podružnica Koprivničko-križevačke županije u sklopu projekta Ministarstva branitelja „Promicanje vrijednosti Domovinskog rata“ organizirala je 26. rujna 2013. u Pučkom otvorenom učilištu Koprivnica okrugli stol na temu „Oslobađanje vojnih objekata na području Koprivničko-križevačke županije u rujnu 1991. godine“. Cilj okruglog stola je približiti građanima Koprivničko-križevačke županije značaj oslobađanja vojnih objekata na području županije u Domovinskom ratu te važnost dati oslobađanju karaula, vojarni i skladišta oružja i streljiva u drugoj polovici rujna 1991. i istaknuti njihov značaj u naoružavanju postrojbi navedenim oružjem i streljivom širom Lijepe naše.
Na početku okruglog stola u ime organizatora skup je pozdravio tajnik UDVDR, podružnice Koprivničko-križevačke županije Damir Vuković. Sudionici skupa bili su: dr.sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR i profesor na Hrvatskim studijima te dr.sc. Ivica Hrastović, umirovljeni pukovnik HV. Hrastović, koji je niz godina bio načelnik katedre za vojnu povijest na HVU „Petar Zrinski” u Zagrebu, predavao vojnu povijest nižim i višim časnicima kao i kadetima – budućim pilotima na Fakultetu prometnih znanosti, govorio je na temu „Pad 32. korpusa JNA“. Ivana Sučec Trakoštanec, bivša saborska zastupnica u Hrvatskom saboru, u vrijeme tih sudbonosnih događanja u rujnu 1991. u Križevcima je obnašala dužnost predsjednice Izvršnog vijeća, a govorila je na temu „Općina Križevci – Uloga Kriznog štaba u oslobađanju vojnih objekta JNA u Križevcima“.
Božidar Štubelj, tadašnji zapovjednik PP Križevci, a sada aktualni zamjenik Ministra u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava u Vladi RH, govorio je na temu „Doprinos križevačke policije u oslobađanju vojnih objekta JNA u Križevcima“, dr.sc. Jakša Raguž, iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, u zvanju je stručnog savjetnika i područje istraživanja mu je Domovinski rat, govorio je na temu „Situacija u objektima i postrojbama JNA u Križevcima i Koprivnici 1991. godine“. Nikola Gregur, tadašnji predsjednik KŠ Koprivnice, govorio je na temu „Uloga Kriznog štaba u oslobađanju vojnih objekta u Koprivnici i okolici“. Krešimir Papac, tadašnji zapovjednik PP Koprivnica, govorio je na temu „Uloga koprivničke policije u oslobađanju u oslobađanju vojnih objekta u Koprivnici i okolici“. pk. Milan Jurić izlagao je o ulozi ZNG u oslobađanju vojnih objekta u Koprivnici. Moderator okruglog stola je bio mr.sc. Đuro Škvorc, umirovljeni pukovnik HV-a.
Na području Koprivničko–križevačke županije u proteklih 22 godine od oslobađanja vojnih objekata nikada nije napravljen okrugli stol gdje bi neposredni sudionici, ali i znanstvenici progovorili o značaju oslobađanja vojnih objekata na području županije, koja je tada administrativno pripadala zajednici općina Bjelovar, a vojno se nalazila u sklopu 32. korpusa JNA. Do sada su o navedenom segmentarno pisali dr.sc. Ivica Hrastović, dr.sc. Ivica Raguž i mr.sc. Đuro Škvorc. Provedena su i raščlambe o navedenom krajem 90-ih u GSHV, koje još nisu dostupne javnosti zbog oznake stupnja povjerljivosti. Predviđeni okrugli stol trebao bi razjasniti neke nedorečene stvari vezane uz navedeno. Tako su oruđa, oružje i streljivo kao i ostala materijalno tehnička sredstva koja su pala u hrvatske ruke u rujnu 1991. na području županije, bila su neprocjenjiva u zaustavljanju agresora na Republiku Hrvatsku u trenutku kada takvih sredstava nije bilo ili ih je trebalo tražiti na kapaljku, a osobito u vremenu embarga na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme Hrvatskoj.
Ovaj okrugli stol treba pomoći u sagledavanju neposredne ratne situacije u rujnu 1991., s akcentom na značaj navedenih sredstava u zaustavljanju neprijatelja na bojišnici ali i u naoružavanju novoformiranih postrojbi na području županije koje se tada upućuju na pakračko i novljansko bojište, a nešto kasnije na istočno bojište. Cilj projekta je također približiti doprinos građana Koprivničko-križevačke županije u Domovinskom ratu, važnost dati oslobađanju vojarni, skladišta oružja i streljiva u drugoj polovici rujna 1991. te istaknuti njihov značaj u naoružavanju postroji navedenim oružjem i streljivom širom Lijepe naše, učešću policajaca u prvim danima rata 1991., ali i učešću i doprinosu pripadnika postrojbi županije (117. br. „R“, 15. MPOAD-a, 13.POtrd-a, 15.POtrbr, 145.TG-e, 61. Lad PZO Koprivnica) u oslobađanju okupiranih krajeva od okupatorske vojske (JNA, Vojske RSK, Vojske RS i paravojnih postrojbi).
U sklopu projekta Ministarstva branitelja održat će se još dva okrugla stola i to „Zapadna Slavonija u Domovinskom ratu 1991.–1995.“ u Križevcima 15.11.2013. i „Specijalna policija u Domovinskom ratu 1991.-1995. s osvrtom na policijsku postrojbu Policijske uprave koprivničko-križevačke „Ban“, koji će se održati u Đurđevcu u svibnju 2014. Za okrugle stolove smo predviđeno je učešće eminentnih poznavatelja tih događanja, neposrednih sudionika, ratnih zapovjednika i znanstvenika koji se bave tom tematikom, kao i predstavnika civilne vlasti.
Ti profesori obrane Cuma koje spominjete htjeli su biti časnici samo po Križevcima….držeći se teorije da će braniti samo svoj grad ako do ugroze dođe, a pristupili su u 3.bojnu 117 brigade u 11. mjesecu 1991, a neki tek 1992. godine. Vrijeme dok su trebali ti časnici bilo je kad se išlo na prvi teren na Pokupsko i Pisarovinu ili na teren Bair, ali tada ih nije bilo. Bili su dragovoljci s nedovoljno vojnog znanja, ali srcem.
Imaš pravo, ali nisam mislio samo na njih,,,,
Aspro Krizni stožeri imali su svoju ulogu kratku doduše. Predsjedavajući je po funkciji bio političa, predsjednik izvršnog vijeća, a članovi su bili između ostalih načelnik policije i sekretar za obranu, civilna zaštita….i to je moglo funkcionirati tako u vremenu kada službeno nije smjela (po zakonu tadašnje SFRJ) biti ustrojena vojna formacija osim JNA i TO, odnosno policije (ZNG je bio formiran u sklopu policije i prema ondašnjem zakonu nije bio paravojna formacija). Usložnjavanjem sigurnosnih prilika u RH i već otvorene agresije na našu zemlju dolazi do veće uloge Ministarstva obrane i formiranje Hrvatske vojske. Cijeli tijek je išao po fazama. Bilo je to vrijeme “opasnih namjera” i ništa nas nije pripremilo na ono što nam se kasnije događalo. Da je bilo puno grešaka i improvizacije, bilo je.
Istina ili ne, kako to da nas ništa nije pripremilo za ono što se zbivalo tada i poslije!?, imali smo pričuvne časnike bivše JNA, profesore Obrane i zaštite, pripadnike Teritorijalne obrane,,svi zajedno s puno teorijskog i praktičnog znanja,,,problem je da lokalni šerifi nisu htjeli prihvatiti rečenu činjenicu, jer samo pripadnik HHDZ je pravi hrvat i samo se njemu treba vjerovati. U nečemu si u pravu “tko bi znao”,,,,pa upravo ti vrli predstavnici tadašnje hrvatske elite su umjesto na bojište pohrlili u Minken i slična odredišta, pa se brzo vratili kako nebi propustili privatizaciju,,,gdje su gospoda iz Križevaca koji su sudjelovali u pljački društvene imovine u Gradu bili 1991.?
Rad i djelovanje Kriznog štaba
Radi jedinstvenog i usklađenog djelovanja izvršnih i upravnih tijela državne vlasti, te privrednih i društvenih djelatnosti u uvjetima neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ili ratnog stanja, kao i pozadinsku podršku i svu ostalu pomoć zapovjedništvima i jedinicama oružanih snaga Hrvatske, odlukom Predsjednika Republike od 27. kolovoza 1991. godine, osnovan je Krizni štab Vlade Republike.
Što se tiče političara koji nisu jasni Aspru, oni su tada bili predsjednici Kriznih stožera, a po funkciji tada su rukovodili obranom. Ne biste vjerovali, ali i policijom.
Super!Onda nisu branitelji ni trebali a nit je trebalo ginuti da bi ti isti političari,manji ili veći,uništili državu i opustošili zemlju!Zar ne?
Ne,i dalje mi nije jasno…..sad to više nema veze.
Aspro gdje ti živiš, branitelji, vojnici, ratnici nikad nisu pisali povijest, ako hoćeš saznati dio istine o opsadi vojarne potraži pripadnike Narodne zaštite koi su uostalom platili i najveću cjenu u obrani Grada!
Tema okruglog stola je bila „Oslobađanje vojnih objekata na području Koprivničko-križevačke županije u rujnu 1991. godine“, ne samo grada Križevaca i skladišta Široko Brezje. Nije ovo bio nikakav braniteljski skup nego okrugli stol. Da je bio bilo kakav drugačiji skup, onda bismo imali još sličnih komentara i osobnih svjedočanstava s kojima se možda netko ne bi složio. Glavnu riječ su imali znanstvenici koji su istraživali ovo područje.
A gdje su znanstvenici bili 1991.!?
Samo želim da mi objasniš jedno iz svojeg komentara.Što političar ima raditi u Stožeru???
Koji klinac političari znaju o vojnoj strategiji,upravljanju vojskom,civilima i nematerijanim dobrima u kriznim situacijama i psihologiji ratovanja ili neke vojne aktivnosti( jer to je od ratovanja bilo daleko).Nikak mi taj tvoj političar ne upada u ovu priču….
Kad imaš ratno stanje onda Obama zapovjeda,,,,uKkriževcima to je bila ondašnja predsjednnica Izvršnog vijeća Grada i kao predsjednica Kriznog stožera imala je sve ovllasti koje joj u ratnom stanju pripadaju!
Ovo bi trebao biti doprinos utvrđivanju povijesnih činjenica u vezi s oslobađanjem vojarni, skladišta oružja i streljiva i drugih objekata bivše JNA naa području naše Županije. Nešto ne vidim zapovjednike ili bilo koga iz odreda Narodne zaštite koji su svakako na prvoj barikadi s južne strane vojarne imali vrlo važnu ulogu u mogućem zaustavljanju izvlačenja pripadnika JNA prema prometnici Križevci-Bjelovar. Dio vjnika naa čelu sa zapovjednikom uspio se izvuči iz skladišta i probojem u vojarnu naletivši upravo napripadnike Narodne zaštite otvorili su vatru i usmrtili dvojicu i jednog ranili. Kakvih bi raazmjera bila pogibelj da su pokušali proboj iz vojarne prema južnom izlazu. Postavlja se pitanje je li Stožer predviđao takav rasplet i da li je predvidio i moguću evakuaciju civila u naselju ispod šumarije, ako nije zašto nije!? Danas toliko godina poslije rečenih događaja postavlja se i pitanje ogromnog nepovjerenja spram pojedinaca, pripadnika pričuvnog sastava bivše JNA koji su u opsadi vojarne, unatoč svojem znanju dobivali bizarne zadatke i bili podređeni amaterima,,,,,koji bi da ih se uvažavalo, zasigurno spriječeili i rečene gubitke,,,mjesto im je bilo, ako ne u samom Stožeru gdje političar ima ulogu da prikupi potrebne ljudske reurse i donese odgovarajuće odluke i izda potrebne zapovjedi,,,onda na mjestima zapovjedanja i rukovođenja aktivnostima postrojbi Narodne zaštite, ali i ostalih postrojbi ZNG koje su također svojim sudjelovanjem bitno utjecali na sam ishod operacije!